POVIJESNI naftni šok i rastuće cijene goriva pogoduju električnim vozilima, a kineski proizvođači jedva čekaju iskoristiti priliku.

Rat Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana poremetio je opskrbu fosilnim gorivima s Bliskog istoka, podigavši cijene sirove nafte prošli tjedan na čak 119 dolara po barelu. To je izazvalo strahove od pogoršanja inflacije, pa čak i globalne recesije, no kriza dolazi u povoljnom trenutku za kinesku industriju električnih vozila koja se na domaćem tržištu suočava s jakom konkurencijom i usporavanjem rasta, piše CNN.

Dok kineska električna vozila postaju sve jeftinija, benzin je sve skuplji. Analitičari smatraju da će ta kombinacija vjerojatno potaknuti globalnu ekspanziju kineske autoindustrije, osobito u azijskim zemljama koje su najviše pogođene nestašicom goriva.

"Postoji potencijal da kineski brendovi ostvare značajan proboj na azijsko tržište zbog viših cijena goriva. Očekujem da će tu priliku maksimalno iskoristiti", rekao je Tu Le, izvršni direktor konzultantske tvrtke Sino Auto Insights.

Unatoč rastućim ulaganjima u obnovljive izvore, tromjesečni sukob na Bliskom istoku naglasio je trajnu ovisnost Azije o uvozu nafte. Oko 60% azijskih zaliha sirove nafte dolazi s Bliskog istoka kroz Hormuški tjesnac, gdje je Iran znatno ograničio protok tereta.

U nedavnom izvješću, energetski think tank Ember nazvao je električna vozila ključnim načinom smanjenja troškova uvoza  i procijenio da je njihova upotreba prošle godine smanjila globalnu potrošnju sirove nafte za 1.7 milijuna barela dnevno, što je otprilike 70% iranskog izvoza u 2025. godini.

Ubrzanje energetske tranzicije

Slično kao što je ruska invazija na Ukrajinu potaknula ulaganja u obnovljive izvore energije u Europi, analitičari kažu da bi trenutna naftna kriza mogla biti još jedna prekretnica za industriju čiste energije u Aziji.

"Kada se dogodi jedan skok cijena u okruženju niske inflacije, ljudi to mogu zanemariti. Ali kada se dogodi još jedan, to bi mogao biti trenutak koji svima otvara oči i jasno pokazuje da su cijene nestabilne, a vožnja benzinca vas samo izlaže tom riziku", rekao je Lauri Myllyvirta, vodeći analitičar i suosnivač Centra za istraživanje energije i čistog zraka.

Kina, koja više od 40% svoje nafte dobiva s Bliskog istoka, već ubire plodove prelaska na obnovljive izvore. Kao najveći svjetski uvoznik nafte, ali i najveći proizvođač energije iz vjetra i sunca, Kina je manje izložena energetskoj krizi nego druge azijske zemlje.

Myllyvirta procjenjuje da je širenje električnih vozila u Kini, koja čine oko 50% prodaje novih automobila i oko 12% svih registriranih vozila, smanjilo potrošnju nafte u zemlji za gotovo 10% prošle godine.

"Iz kineske perspektive, upravo na ovakav scenarij računali su kada su provodili svoju strategiju energetske sigurnosti", rekao je.

Zhu Zhaoyi, izvršni direktor Instituta za bliskoistočne studije pri HSBC Poslovnoj školi Sveučilišta u Pekingu, rekao je da bi naftna kriza mogla ubrzati kineske ambicije u području čiste energije - konkretno, dosezanje vrhunca emisija do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2060. godine.

"Kinesko vodstvo je ovaj film već gledalo. Svaka nestabilnost na Bliskom istoku pojačava istu lekciju: ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima nije samo loša za okoliš, već je i pitanje nacionalne sigurnosti", rekao je Zhu.

Pritisak na domaćem tržištu

Državna potpora koja je Kini pomogla da postane globalni lider u cjenovno pristupačnim električnim vozilima stvorila je i vrlo zahtjevno tržište za njezine domaće proizvođače, od kojih se mnogi sada bore za opstanak na prezasićenom tržištu.

Konzultantska tvrtka AlixPartners procjenjuje da će od 129 kineskih marki električnih vozila koje su bile na tržištu 2024. godine, samo njih 15 biti financijski održivo do 2030. Analitičari očekuju da će se domaća potražnja dodatno usporiti kako kineska vlada postupno ukida subvencije koje su poticale kupnju električnih vozila.

Nedavni skok cijena nafte mogao bi proizvođačima pružiti prijeko potreban poticaj kod kuće, ali i dalje će im trebati strana tržišta kako bi plasirali višak ponude.

"Čak i ako rast cijena nafte pomogne daljnjem širenju tržišta električnih vozila u Kini, taj rast neće biti dvostruk. Mislim da to ne može odmah riješiti problem prevelikih proizvodnih kapaciteta", rekao je Yichao Zhang, automobilski konzultant u AlixPartnersu.

Taj višak kapaciteta vjerojatno neće doći do potrošača u SAD-u, gdje su visoke carine praktički zatvorile tržište za kineska električna vozila kako bi se zaštitili domaći proizvođači, uključujući tržišnog lidera Teslu. Ranije ove godine, američki predsjednik Donald Trump činio se spreman pozdraviti kineske marke električnih vozila - ali samo ako izgrade tvornice u zemlji.

No, azijske zemlje očajnički traže načine za smanjenje potrošnje energije zbog smanjenih zaliha goriva. Neke zemlje, poput Tajlanda, Filipina i Vijetnama, pozvale su stanovnike da rade od kuće i ograniče korištenje klima-uređaja. Vodeći vijetnamski proizvođač električnih vozila VinFast također je počeo nuditi popuste na električne automobile i motocikle nakon napada na Iran.

Lam Pham, azijski energetski analitičar u Emberu, rekao je da kineska električna vozila imaju prednost na većini azijskih tržišta s obzirom na njihovu cjenovnu konkurentnost, naprednu tehnologiju baterija i sveobuhvatan lanac opskrbe.

"Rastuća nestabilnost cijena goriva i snažnija politička potpora znače da će tržište električnih vozila u Aziji brzo rasti. Ta će ekspanzija koristiti svim proizvođačima električnih vozila, no posebno onima koji se mogu brzo prilagoditi i ponuditi cjenovno pristupačne modele", rekao je.