Foto: FIndex

NA PRESTIŽNOM britanskom Sveučilišu Cambridge trenutno studira stotinjak studenata s prostora bivše Jugoslavije. Među njima je i Vasilije Perović iz Belog Manastira, jedan od najboljih maturanata u Hrvatskoj, koji od 2014. na Cambridgeu studira prirodne znanosti. Već i na sam spomen tog uglednog sveučilišta, prva asocijacija je – skupo i nedostižno, no za financijski problem rješenje ipak postoji. Predan rad u srednjoj školi, sudjelovanje na znanstvenim seminara iz astronomije, pobjede na natjecanjima iz informatike, fizike i matematike, odličan prosjek ocjena i 5,0 na maturi, Vasiliju su se pokazali kao dobitna kombinacija te je, kao jedan od troje odabranih studenata iz jugoistočne Europe, dobio stipendiju Sveučilišta Cambridge. Budući mladi znanstvenik za Index je progovorio o iskustvima koja je stekao tijekom dvije godine studiranja u Velikoj Britaniji te je, sa svojim kolegama iz Beograda i Londona, dao niz korisnih savjeta za sve one koji su zainteresirani za studiranje na Cambridgeu.

"Studiranje u inozemstvu nije oduvijek bilo moja želja, no to svakako nije bio niti slučajan "splet okolnosti". Već u trećem razredu srednje škole detaljno sam razmotrio različite opcije studiranja i u tom mi se trenutku Cambridge učinio kao najbolji odabir. Srećom, moja prijava je prošla uspješno i želja da studiram na tom uglednom Sveučilištu mi se ostvarila", kaže Vasiilije. Onima koji žele krenuti njegovim stopama savjetuje – ne čekajte posljednji trenutak, s pripremama započnite godinu dana prije završnog razreda srednje škole.

Prijavu ispunite online

"Sustav za sveučilišta u Velikoj Britaniji je centraliziran (Universities and Colleges Admissions Service – UCAS). Polazna točka je slanje motivacijskog pisma i pisma preporuke mentora, a sve je to "začinjeno" neizostavnom dozom birokracije. Taj dio, koji je ujedno i jedan od najvažnijih dijelova prijave, treba obaviti godinu dana ranije. Nakon toga slijedi tehnički dio,  potom intervju i test, a onda još malo ispunjavanja raznih formulara, koji, za razliku od motivacijskog pisma, testa i intervjua, nisu zahtjevni, ali su prilično obimni", kaže Vasilije koji je prijavu za Cambridge ispunio online, u srpnju 2013. godine. Sam test, kako kaže, nije u formi klasičnog "prijemnog ispita" nakon kojeg se objavljuje lista onih koji su iznad i ispod crte, već služi kao podloga za raspravu na intervjuu koji slijedi neposredno nakon rješavanja testa.

"Pitanja koja se na intervjuu postavljaju kandidatima su različita, od onih na koja se očekuje relativno kratak i jasan odgovor, pa do pitanja na koje treba dati opširnije odgovore otvorenog kraja. Jasan stav Sveučilišta je da im je cilj odabrati kandidate koji pokazuju razumijevanje "predmeta" i akademski potencijal ("academic potential"), stoga univerzalnog recepta, uz pomoć kojeg biste se uspješno pripremili za intervju, nema. No, ono što svakako treba imati na umu je da je intervju strogo vezan za odabrani predmet i na njemu nema nikakvih trik pitanja o omiljenoj boji i slično", pojašnjava hrvatski student s Cambridgea.

Od 1000 kandidata, ušao u odabranih 35

U konkurenciji od preko tisuću kandidata iz cijelog svijeta, ambiciozni mladić iz Belog Manastira ušao je među 35 najboljih, koliko ih godišnje prima jedna od sastavnica sveučilišta Cambridge - Trinity Colledge.

"Na samoj UCAS prijavi treba odabrati koledž i ja sam se odlučio za Trinity te sam ušao u kvotu Trinityjevih 35. Što je konkretno bilo odlučujuće, ne znam, no nakon testa i mojih odgovora na pitanja na intervjuu, zaključili su da trebam dobiti ponudu za studij na odsjeku za prirodne znanosti. I drugi koledži primaju studente na Natural Sciences, te ih se ukupno godišnje upiše oko 625, a u toj su kvoti fizičari, kemičari, biolozi, geolozi itd.", kaže skromno Vasilije.

Pri upisu na Cambridge pomoglo mu je i to što je engleski jezik učio još od vrtićke dobi, no Vasilije tvrdi da formalna kvalifikacija poznavanja stranog jezika nije presudna za upis na to britansko sveučilište.

"Nije važno koliko ste godina učili engleski, niti to da li imate formalnu potvrdu poznavanja engleskog jezika. Profesori na intervjuu jednostavno sami procjene da li ste spremni služiti se tim jezikom svakodnevno, u struci i u životu", pojašnjava naš sugovornik koji je, kao jedan od troje najboljih kandidata iz jugoistočne Europe, od uglednog britanskog sveučilišta dobio i stipendiju bez koje bi, i unatoč zavidnom školskom uspjehu, njegov san o studiranju na Cambridgeu bio teško ostvariv.

Godišnja školarina je 9 000 funti

"Za studente koji nisu iz EU cijene studiranja na Cambridgeu variraju i kreću se oko £30,000 godišnje. EU studenti pak plaćaju tri puta manju školarinu koja iznosi £9,000, no, kada se tome dodaju troškovi života, iznos se penje na £18,000 – £20,000 godišnje. Dobra vijest je da svi EU studenti imaju pravo na financijsku pomoć pri plaćanju školarine, dok za ostale troškove postoje brojni fondovi, neki više, a neki manje formalizirani. Stanje sa stipendijama i fondovima se svake godine mijenja, stoga je, želite li biti u toku s najnovijim informacijama, Google najbolji izvor", kaže Vasilije.

Britanski sustav rada s mentorima u Hrvatskoj neostvariv

Po dolasku na Cambridge, nakon prezentacije sadržaja 20-ak kolegija, uz obaveznu je matematiku, Vasilije morao odabrati još tri predmeta koja će studirati na prvoj godini. Tijekom čitavog studiranja, studenti imaju svoje mentore koji su im uvijek, za sva pitanja, dostupni putem e-maila.

"Odgovor mentora obično dolazi vrlo brzo, najduže u roku od nekoliko sati. Individualan rad s mentorom ovdje jako dobro funkcionira jer jedan mentor ima manje od deset svojih studenata, dok je u Hrvatskoj taj omjer znatno drukčiji, zbog čega model Cambridgea u našoj zemlji nije primjenljiv", kaže Vasilije.

Na pitanje planira li, po završetku studiranja, povratak u Hrvatsku ili pak smatra da uvjeti za znanstveni rad u našoj zemlji još uvijek nisu sazreli, Vasilije odgovara:

"Moja odluka o tome hoću li se vratiti u Hrvatsku ili ne u prvom redu ovisit će o okolnostima u tom trenutku. Činjenica je da u Hrvatskoj imamo izvrsnih znanstvenika, no, na žalost, imamo i niz problema uglavnom financijske prirode, te stoga smatram da je u zapadnoj Europi za sada mnogo širi spektar mogućnosti za one koji se bave znanstvenim radom", zaključuje naš sugovornik.

"Imamo samo 3 do 4 ispita, no oni su iznimno obimni"

"U Cambridgeu svi studenti žive sami, bez roditelja, te su generalno samostalni, profesori i mentori su fenomenalni, knjižnice su odlične, laboratoriji sjajno opremljeni i uz to, konstantno imamo  dodatna predavanja i razna događanja kojima se promovira znanost, umjetnost i filozofija. Uz sve te dobre strane, postoji i ona loša, a to su ogromne količine gradiva, što je, posebno na prvoj godini studija, vrlo stresno", kaže za Index dvadesetogodišnji Matija Franklin, koji je rođen u Londonu te, kao "domaći", na Cambridgeu studira Psihologiju i Biheviorizam.

Na Cambridgeu se, tvrdi Matija, radi više nego na drugim fakultetima u Engleskoj i ostalim zemljama EU.

"Cambridge radi po Oxbridge sistemu koji je drugačiji od europske Bolonje. Naime, Oxbridge funkcionira po sistemu tri semestra, od kojih su dva za predavanja i supervizije, a jedan je potpuno posvećen ispitima i supervizijama koje spremaju studente za ispite. Ovdje nema kolokvija, svi ispiti se polažu u takozvanom uskršnjem roku, na kraju školske godine u kojoj imamo tri do četiri predmeta. Iako mali broj ispita dobro zvuči, ti su ispiti vrlo obimni i teški te zahtijevaju dugo i intenzivno pripremanje. Svi ispiti su isključivo pismeni, a svaki se polaže tri sata. Uz mentore, jednom tjedno imamo i supervizije. Supervizori su uglavnom mladi istraživači ili profesori na fakultetu i smatram da upravo zahvaljujući sistemu supervizija Cambridge postiže bolje rezultate od ostalih fakulteta", kaže Matija.

Nakon završene druge godine fakulteta od studenata se, tvrdi, očekuje da, tijekom ljetnih praznika, počnu stjecati radno iskustvo ili da stažiraju, stoga neki rade u državnom sektoru, neki za privatne kompanije, neki rade na fakultetu, neki za dobrotvorne svrhe ili nevladine organizacije. I dok studenti prikupljaju radno iskustvo, tijekom čitavog studiranja velike kompanije konstantno im promoviraju različite poslove kako bi ih privukli u svoje redove.

Na Cambridgeu je registrirana zajednica studenata iz Jugosfere

Osim sadržaja vezanih uz studiranje, na Cambridge postoje i najrazličitije zajednice koje povezuju studente istih interesa ili one istog govornog područja - od društva ljubitelja čokolade, astronomskog društva na čijem je čelu upravo Vasilije iz Belog Manastira, preko društva fizičara i radio amatera, pa do "Jugosfere".

"Na Camridgeu trenutno ima najmanje 100 studenata s prostora bivše Jugoslavije i velik dio nas je u stalnom kontaktu. Od prije četiri ili pet godina pri Sveučilištu imamo i formalno registrirano društvo studenata CUYUS (Cambridge Yugosphere Society) koje organizira razna okupljanja studenata zabavnog karaktera, career evente i slično. Redovno pratimo i politička događanja u regiji, no, iako smo iz različitih ex-Yu republika, sukoba po nacionalnoj osnovi li političkim stavovima ovdje nikada do sada nije bilo", kaže za Index Milan Krstajić, mladi Beograđan koji je također dobio stipendiju Trinity College-a.