NAFTA iz strateških rezervi članica Međunarodne agencije za energiju (IEA) donijet će vladama tek predah kako bi se mogle uhvatiti u koštac s inflacijom i posustajanjem gospodarstva. No, 400 milijuna barela bit će tek kap u moru ako se opskrba s Bliskog istoka uskoro ne normalizira, upozorava Reutersov kolumnist Ron Bousso.

IEA je jučer objavila da su 32 zemlje članice jednoglasno odlučile koordinirano na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi kako bi se tržište stabiliziralo u uvjetima rata u Iranu. Članice agencije već su 2022. na tržište plasirale gotovo 183 milijuna barela u dvije faze, nastojeći osigurati opskrbu i zakočiti rast cijena nakon što je G7 uveo cjenovni limit za rusku naftu kako bi smanjio proračunske prihode za financiranje rata u Ukrajini.

Kriza s kojom se svjetska tržišta nafte danas suočavaju toliko je duboka da je plasman 400 milijuna barela nafte iz rezervi nedvojbeno opravdan, iako ne bi bilo loše ni da su članice IEA-e odlučile otpustiti više barela, napominje Reutersov kolumnist. Utjecaj tog poteza bit će ipak ograničen, s obzirom na razmjere poremećaja u opskrbi, naglašava Bousso.

"Nakon samo 11 dana rata manjak na tržištu dosegnuo je otprilike 220 milijuna barela"

Iransko preuzimanje kontrole nad Hormuškim tjesnacem zbog američko-izraelskih napada blokiralo je isporuku 20 milijuna barela nafte dnevno, što čini otprilike petinu svjetske proizvodnje, podsjeća Reutersov kolumnist. Kada se ta brojka uzme u obzir, najavljenih 400 milijuna barela iz rezervi više ne izgleda tako impresivno, zaključio je.

Nakon samo 11 dana rata manjak na tržištu dosegnuo je otprilike 220 milijuna barela, izračunao je Bousso. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati nastoje dio izvoza preusmjeriti u luke izvan Perzijskog zaljeva, što bi trebalo donijeti tek blago olakšanje.

Hoće li otpuštanje barela iz rezervi u značajnoj mjeri stabilizirati tržišta ili će tek protegnuti manjak na dulje razdoblje ovisi prije svega o tome koliko će rat u Iranu i blokada Hormuškog tjesnaca trajati, upozorava Reutersov kolumnist.

"Gotovo je jednako važno i gdje će bareli biti plasirani"

Nekoliko ključnih pojedinosti o plasiranju barela iz strateških zaliha na tržište još nije otkriveno, a upravo su one nužne za procjenu mogućeg utjecaja tog poteza, piše Bousso. Ključno je u kojem će trenutku bareli biti otpušteni na tržište, kojim tempom i gdje, tumači.

IEA je objavila da će njezine članice pojedinačno odlučivati kada će plasirati barele, a važno je koliko će brzo stići na tržište. Tempo bi u najboljem slučaju mogao iznositi 1,2 milijuna barela dnevno, izračunali su specijalisti JPMorgana na temelju dosadašnjih odluka IEA-e. U 2022. nafta iz rezervi pristizala je na tržište tempom od oko milijun barela dnevno.

Takvim tempom bareli iz rezervi nadoknadili bi tek djelić trenutno blokiranih isporuka, a tržište bi bilježilo ogroman manjak u opskrbi, napominje Reutersov kolumnist. Gotovo je jednako važno i gdje će bareli biti plasirani, ističe Bousso.

SAD će otpustiti 172 milijuna barela iz rezervi

Šok u opskrbi zasad se najviše osjeća u Aziji budući da je udio barela iz Perzijskog zaljeva u azijskom uvozu iznosio oko 60 posto. Rafinerije u regiji već su počele smanjivati preradu, a nekolicina zemalja već racionira prodaju goriva.

Japan je objavio da će već od 16. ožujka na tržište početi plasirati oko 80 milijuna barela iz državnih i iz rezervi kompanija, što pokriva otprilike 45 dana potrošnje. To bi japanskim rafinerijama trebalo donijeti trenutačno i osjetno olakšanje, smatra Bousso.

SAD će otpustiti 172 milijuna barela iz rezervi, objavio je jučer ministar energetike Chris Wright. U slanim pećinama uz obalu Meksičkog zaljeva Washington trenutačno drži oko 415 milijuna barela, manje od 60 posto ukupnih kapaciteta, prema podacima ministarstva energetike.

Problem su kašnjenja i vozarine

Međutim, rafinerijama u Aziji američki bareli možda neće puno pomoći. Tanker putuje s američke obale Meksičkog zaljeva do Azije od 40 do 60 dana, ovisno o ruti, više nego dvostruko dulje nego brodovi s naftom s Bliskog istoka. Uz kašnjenja, rafinerijama će problem biti i znatno više vozarine.

Cijena tankerskog prijevoza trenutačno podiže cijenu barela za 10 do 12 dolara, što odgovara oko 12 posto vrijednosti tereta, prema Reutersovim izračunima. Prije rata udio vozarina iznosio je tek dva do tri posto. Otpuštanje ima i svoju cijenu na dulji rok, upozorava Bousso. Države će sada imati znatno manje rezerve ako se rat odulji ili eskalira, zaključio je.