OD POČETKA iduće godine, Rijeka postaje grad s najnižim porezom na dohodak među najvećim hrvatskim gradovima.

Smanjenjem niže stope s 22% na 20% te više stope s 32% na 25%, gradska vlast provodi reformu kojom se svjesno odriče oko devet milijuna eura projiciranog rasta proračunskih prihoda. Cilj je, kako navode, potaknuti gospodarsku konkurentnost i povećati neto primanja građanima.

Jedan od ključnih zagovornika ove politike je Aleksandar-Saša Milaković, zamjenik gradonačelnice i istaknuti član stranke Fokus. Milaković je doktor inženjerstva morskih tehnologija, koji je dio karijere proveo u Norveškoj, Finskoj, Njemačkoj i Silicijskoj dolini radeći na primjeni umjetne inteligencije u brodarstvu.

S njim smo razgovarali o financijskim projekcijama ove reforme, planovima za digitalizaciju te izazovima s kojima se susreće kao zagovornik tržišnih rješenja unutar političkog sustava.

Što je prelomilo pri odluci o povratku u Hrvatsku i ulasku u politiku?

Vratio sam se u Rijeku kad sam nakon 8 godina života vani shvatio da želim graditi obitelj i budućnost u svome gradu. No, po povratku sam uvidio koliko Rijeka zaostaje za Helsinkijem, Trondheimom i Hamburgom. Ta stagnacija koja se osjetila na svakom koraku bila je frustrirajuća. To je bio glavni motiv – dati doprinos da se Rijeka približi tim gradovima.

Iz iskustva Skandinavskih zemalja, jasno je da zajednica može napredovati jedino kroz jačanje ekonomije bazirano na slobodnom tržištu, koja je onda temelj za jaku socijalnu državu. Mi smo taj korak preskočili. Zato mi u Fokusu zagovaramo ideju efikasnije države – da bismo razvili ekonomiju i povećali bogatstvo ljudi, a onda ćemo lakše financirati socijalnu državu.

Norveška, Finska, Njemačka, Silicijska dolina... Gdje je Rijeka trenutno objektivno na toj ljestvici?

Rijeka je za mene predivno mjesto za život, ali koliko je objektivno atraktivna, najbolje pokazuje demografski krah koji je doživjela. No uz sjajnu zemljopisnu lokaciju, bogatu povijest i otvorene ljude, vjerujem da je možemo pretvoriti u grad u koji će se ljudi htjeti doseljavati, a ne iz njega odlaziti.

Što konkretno smanjenje poreza znači za prosječnog Riječanina i riječku obitelj?

Smanjenjem stopa na 20% i 25%, Rijeka postaje grad s najnižim porezom na dohodak među najvećim gradovima. To znači da će prosječnoj riječkoj obitelji sada u godinu dana ostati preko 400 eura više. Time se može otplatiti recimo jedna rata kredita. Za poduzetnike to znači da će uz istu bruto plaću moći ponuditi veću neto plaću, čime postajemo konkurentniji.

Što Grad zauzvrat gubi?

Grad se odriče rasta prihoda od oko 9 milijuna eura u idućoj godini. Naime, prihodi od poreza na dohodak su unazad 4 godine porasli s 48 na oko 100 milijuna eura. Zbog gospodarskog rasta, sljedeće godine planiramo stagnaciju tih prihoda unatoč smanjenju stopa. 

Glavna kritika je da ovakav model najviše koristi onima s većim plaćama i da dugoročno može udariti na gradske prihode. Je li cilj privlačenje visokokvalificiranih kadrova?

Apsolutno. U Rijeci trenutno samo 1% zaposlenih plaća višu stopu poreza (plaće iznad cca 4500 eura neto). Upravo zato smo višu stopu mogli značajnije spustiti, jer od nje vrlo malo uprihodujemo. Cilj je da Rijeka postane grad u koji će se doseljavati ljudi s visokim plaćama koji će onda postati glavni punitelji proračuna.

Kako odgovarate na kritike o smanjenju gradskih prihoda?

Proračun je stabilan. Kapitalni projekti se ionako ne financiraju direktno iz operativnih prihoda, već iz EU fondova i kredita. Nikakvo rezanje rashoda nije potrebno kao posljedica poreznog rasterećenja, iako će optimizacije sustava svakako biti.

Koji će se pokazatelji morati poboljšati da biste rekli da je odluka bila uspješna?

Pratiti ćemo nekoliko metrika: ponašanje poreznih prihoda Grada, broj novootvorenih radnih mjesta i tvrtki. Ovi pokazatelji će nam reći u kom smjeru dalje trebamo ići.

Politike poreznog rasterećenja rada već pokazale uspješnima npr. u Samoboru kojeg Fokus vodi, ali i u drugim gradovima i zemljama.

To je nešto što je većina stranaka u Hrvatskoj obećavala, sa svih strana političkog spektra, ali za sad je samo gradonačelnica Rinčić imala hrabrosti povući taj potez.

Ako se za dvije godine pokaže da je proračun stisnut, a investicije stoje – biste li bili spremni priznati pogrešku?

Sama logika nalaže da ako bi investicije stajale, grad bi imao višak novca, što i vidimo prenošenjem 20 milijuna eura viška iz prošle godine u ovu. Dakle, izazovnije će biti ako uspijemo u planu i pokrenemo investicije, ali i tada imamo opcije financiranja. Sve smo to uzeli u obzir.

Grad je i dalje ovisan o državi. Koje ovlasti bi trebalo prenijeti na Rijeku?

Hrvatska je porezno izrazito centralizirana. Država bi trebala gradovima prepustiti dio poreza na dobit kako bismo bili motiviraniji privlačiti investicije. Drugo, moramo moći raspolagati državnim nekretninama na području grada. I treće, najvažnije – dio PDV-a mora ostajati lokalno.

Trenutno čitav PDV, koji je daleko najveći porezni prihod, ide u centralnu blagajnu države. To nije pošteno jer onda kad vlada izgradi nešto u Rijeci od PDV-a koji su platili Riječani kaže kako nam je "nešto dala". PDV je vrijednost koju stvaraju ljudi koji žive u gradovima i općinama i ti gradovi i općine bi trebali moći raspolagati barem dijelom tog novca. 

Što za vas znači "digitalizacija gradske uprave"?

Digitalizacija prvenstveno znači bržu uslugu. Prioriteti su komunikacija s građanima korištenjem umjetne inteligencije, aplikacija za transparentnost proračuna te ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola, što je trenutno veliki problem.

Kako Grad može pomoći nekome tko danas želi pokrenuti biznis – gdje je najveći problem?

Najveći problem u Rijeci je nedostatak prostora. Zbog gustoće naseljenosti imamo malo atraktivnog poslovnog prostora i fokusirani smo na razvoj brownfield područja. Kao ekonomski liberal, stava sam da se Grad ne treba previše miješati u tržište. Na nama je da stvorimo preduvjete – smanjimo porez, pojednostavimo birokraciju i osiguramo prostor.

Koje su birokratske prepreke najgore?

Imamo aktualno uvođenje fiskalizacije 2.0, direktorski minimalac, brojne inspekcije... To je noćna mora za male poduzetnike. Većina tih problema dolazi s nacionalne razine, a Grad tu može pomoći kroz naše poduzetničke potporne institucije koje su na usluzi početnicima.

S obzirom na vašu poslovnu pozadinu, mislite li da je financijska nepismenost problem?

Definitivno. Veliki problem naše države je što smo ustavno prešli na slobodno tržište, a mentalitetom u velikoj mjeri ostali u socijalizmu. To je izvor većine naših problema. Preporučam svima da pogledaju svoje bruto plaće i vide koliko plaćaju državi svaki mjesec te dobivaju li korektnu uslugu za tu vrijednost.

Što Rijeka kao "pilot-grad" Fokusa može pokazati ostatku Hrvatske?

Ne bih Rijeku nazvao pilot-gradom, ali model koji primjenjujemo je dokazan vani. Uspjeli smo učiniti Rijeku gradom s najnižim porezom među velikim gradovima, što prošle godine u ovo vrijeme nitko nije vjerovao da je moguće. Rušimo mit da se velikim gradovima ne može efikasno upravljati uz niže poreze.

Da sutra možete implementirati samo jednu promjenu u Gradskoj upravi - koja bi to bila?

Potpuna digitalizacija svih unutarnjih procesa i centralno sučelje bazirano na umjetnoj inteligenciji kojem pristup imaju i zaposlenici i građani.