HRVATSKI sabor s radom će nastaviti sutra raspravom o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći kojim će se omogućiti više minimalne plaće radnicima u djelatnostima u kojima vrijede kolektivni ugovori i koji imaju proširenu primjenu sukladno općem propisu o radu.

Prijedlogom zakonskih izmjena će se propisati njezino obvezno ugovaranje u bruto iznosu. To konkretno znači da će poslodavac s radnikom trebati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu od 4250 kuna, a ne 3400 kuna, koliko se radniku isplaćuje na račun, a poslodavac koji se o to ogriješi može biti kažnjen kaznom od 60 tisuća do 100 tisuća kuna. Ista kazna prijeti i poslodavcu koji isplaćuje niža primanja od minimalne plaće, ali i onome koji s radnikom potpiše sporazum da se odriče isplate minimalne plaće.

Inače, broj radnika koji primaju minimalnu plaću je u porastu. U prosincu prošle godine primalo ju je nešto manje od 46 tisuća radnika ili 4.2 posto ukupno zaposlenih, a u prvom kvartalu ove godine njih nešto više od 52 tisuće ili 4.7 posto zaposlenih.

Prema podacima Državnog inspektorata-inspekcije rada, i dalje je značajan broj pokrenutih prekršajnih postupaka zbog neisplate zakonom propisane minimalne plaće radnicima. Naime, u 2020. utvrđeno je da poslodavci za 1689 radnika nisu isplatili ni minimalnu plaću, zbog čega je Državni inspektorat podnio optužne prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o minimalnoj plaći.