HRVATSKI sabor će sutra raspravljati o konačnom prijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku kojim se propisuje službena uporaba hrvatskoga jezika, uređuje osnivanje Vijeća za hrvatski jezik, kao i izrada Nacionalnog plana hrvatske jezične politike.

Osim što propisuje službenu uporabu hrvatskoga jezika i njegovu uporabu u obrazovanju, zakon obvezuje vladu na izradu Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika.

Također, osniva se i Vijeće za hrvatski jezik, čije će sjedište biti u Ministarstvu kulture i medija, kao koordinacijsko savjetodavno tijelo koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku te promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi.

"Plenković: Ovaj zakon je javnost dugo čekala"

Premijer Andrej Plenković naglasio je da se taj zakon dugo čekao u hrvatskoj javnosti i dodao da se njime prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika.

"S obzirom na to da je nacionalni jezik nematerijalno kulturno dobro, te obilježje identiteta i nacionalne pripadnosti, o jeziku se potrebno skrbiti na odgovarajući način sustavno i stručno, a to uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture jezika", poručio je nedavno Plenković.

Premijer je istaknuo da će se prijedlog zakona raspraviti i izglasati kao znak poštovanja prema hrvatskim jezikoslovcima koji su 1967. godine objavili Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, zbog čega su pretrpjeli profesionalne i osobne posljedice.

Obveznici službene uporabe hrvatskoga jezika su tijela državne vlasti, uprave, jedinica lokalne i područne samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odnosno sva javnopravna tijela u Hrvatskoj.

Međutim, zakon propisuje iznimke koje se odnose na obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, kao i iznimke u vezi s izvođenjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnoga rada na nekom od stranih jezika. 

Novi zakon definira što sve obuhvaća pojam hrvatski jezik, koje su posebnosti hrvatskoga jezika, područje primjene hrvatskoga jezika te njegovu trodiobu na tri ravnopravna narječja - čakavsko, kajkavsko i štokavsko.

Na dnevnom redu naći će se i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi EU direktiva te, uz ostalo, propisuje da se unutar SOA-e ustroji Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost.

Zadnja točka je izvješće Mandatno imunitetnog povjerenstva koje predlaže da se Nikoli Grmoji (Most) ne skine imunitet, kao što je to zbog klevete zatražila Dragana Kukoleča, vijećnica u Glini s nezavisne liste Branke Bakšić. 

Zahtjev za skidanje imuniteta podnijela je zbog Grmojine objave na Facebooku od prije godinu dana u kojoj je proziva da je koristila sliku razrušene kuće Vasilja Kukoleče kako bi vrlo vjerojatno ostvarila neku financijsku korist jer je uz sliku objavila i vlastiti broj žiro-računa.