SJEDINJENE Države pokušale su uključiti NATO saveznike u kampanju za slabljenje Međunarodnog kaznenog suda (ICC), što je izazvalo nove napetosti unutar saveza. Na sastanku veleposlanika 32 članice NATO-a iza zatvorenih vrata u Bruxellesu sredinom srpnja američki izaslanik Matthew Whitaker zatražio je od saveznika da napuste Rimski statut, temeljni dokument ICC-a, potvrdila su POLITICU trojica diplomata.

Prema njihovim riječima, Whitaker je izlaganje završio upozorenjem: "Pozorno ćemo pratiti tko stoji uz Ameriku." Pritisak Washingtona proizlazi iz straha da bi američki dužnosnici mogli biti izloženi optužbama za ratne zločine te je dio šire Trumpove politike prema međunarodnim institucijama za koje administracija smatra da ograničavaju američki suverenitet.

SAD-ov zahtjev

Istodobno s Whitakerovim istupom američka misija poslala je izaslanstvima pri NATO-u dokument u kojem poziva na povlačenje iz ICC-a. "Sjedinjene Države će sustavno razbiti kapacitete ICC-a… izričito zahtijevamo da odmah poduzmete korake za povlačenje", stoji u dokumentu u koji je POLITICO imao uvid.

Od saveznika se traži i da "ispitaju prijetnju" koju ICC predstavlja njihovim državama, javno osude njegovo navodno prekoračenje ovlasti te odmah prekinu materijalnu potporu sudu. "Okončajmo ovu farsu s ICC-om jednom zauvijek", zaključuje dokument.

NATO kao organizacija nije stranka Rimskog statuta, ali među njegovim članicama samo SAD i Turska nisu članice ICC-a. Kampanju je tijekom ljeta snažno promovirao američki državni tajnik Marco Rubio, optužujući ICC za ugrožavanje američkog suvereniteta.

Neke zemlje ih već odbile

"ICC i njegovi prijatelji vode rat protiv naše zemlje, ali ne mecima ili projektilima, nego statutima, paktovima i snagom takozvanog međunarodnog prava", rekao je Rubio 13. srpnja. Dodao je da će Washington odgovoriti ako sud pokuša ograničiti američku slobodu djelovanja.

ICC je osnovan 2002. kako bi procesuirao optužene za najteže međunarodne zločine, uključujući genocid i ratne zločine. Sud je 2020. otvorio istragu o navodnim ratnim zločinima američkih vojnika u Afganistanu, ali je ona sljedeće godine stavljena u drugi plan. U međuvremenu su se pojavili i pozivi da se istraže američki napadi na brodove u Karipskom moru povezane s trgovinom drogom.

Whitakerov nastup jedan je diplomat opisao kao "prilično šokantan", a drugi kao "razočaravajuć". Francuska i Nizozemska odmah su stale u obranu ICC-a i usprotivile se američkom zahtjevu. Francusko izaslanstvo nije željelo komentirati detalje sastanka, ali je naglasilo "nepokolebljivu potporu Francuske ICC-u". Nizozemska je ponovila da sud podržava "u potpunosti".

Amerikanci su isto pitanje pokretali i u bilateralnim razgovorima s europskim državama. State Department najavio je "stroži nadzor država koje odbijaju odbaciti lažni autoritet ICC-a, a istovremeno se oslanjaju na američku pomoć". Washington je prošlog mjeseca uveo i sankcije visokim dužnosnicima suda, među kojima je predsjednica ICC-a Tomoko Akane.

ICC: Nećemo odustati

Iz ICC-a poručuju da pritisci neće promijeniti njihov rad. "Sud ostaje usredotočen na nepristrano i neovisno izvršavanje svog mandata u skladu s Rimskim statutom, u ime žrtava i u interesu pravde. Unatoč pokušajima ometanja rada, ICC ostaje nepokolebljiv i otporan", rekao je glasnogovornik suda.

Nova američka kampanja dolazi u osjetljivom trenutku za NATO. Odnosi Washingtona i dijela europskih saveznika već su opterećeni nesuglasicama oko američke vojne intervencije u Iranu, Trumpovim ranijim prijetnjama aneksijom Grenlanda te zahtjevima da Europa i Kanada preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu obranu.

Dodatnu zabrinutost izazvao je i američki upitnik državama NATO-a o njihovim stavovima prema američkoj vanjskoj politici. Dio diplomata protumačio ga je kao mogući pokušaj povezivanja američke sigurnosne zaštite s političkim usklađivanjem s Washingtonom. Ipak, diplomati s kojima je razgovarao POLITICO ne smatraju da je zahtjev oko ICC-a zasad izravno povezan s tim pritiskom.