SVE VIŠE Hrvata našlo se pred financijskim problemima u kućanstvima. Godišnji neto prihod u Hrvatskoj od 4.763 eura znatno niži od Europskog prosjeka (12.500 eura), a sve manje građana gaji nadu kako će dogodine biti bolje.

Prema rezultatima istraživanja koje je agencija GfK tijekom listopada ove godine provela na tisuću građana starijih od 15 godina, za potrebe udruge Život u plusu, povodom okruglog stola o kreditnoj krizi, potrošačkoj groznici i prezaduženosti građana, samo tri posto Hrvata očekuje da će im u sljedećoj godini biti znatno bolje.

14 posto Hrvata misli da će im dogodine biti malo bolje, 43 posto da će ostati isto, a preostalih 38 posto navodi ga će biti gore. Međutim, treba naglasiti da su podaci za istraživanje prikupljeni još u listopadu, netom prije izbijanja nove velike financijske krize, koja se već preljeva i na Hrvatsku, pa je vjerojatno broj onih koji vjeruju u "bolje sutra" još i manji.

Istraživanje je pokazalo kako 47 posto građana prati zajedničke troškove kućanstva. Kućanstva koja su iznadprosječno usmjerena na praćenje zajedničkih troškova su kućanstva u Istri, Primorju i Gorskom kotaru (53 posto). Većinom su to građani starosti između 35 i 44 godine (60 posto), žene (53 posto), osobe sa stalnim zaposlenjem (57 posto), visokoobrazovani (57 posto), oni koji sebe svrstavaju u višu srednju klasu (56 posto). Najmanje "pedantnih" ima u Sjevernoj Hrvatskoj (40 posto), u naseljima do 2.000 stanovnika (37 posto) te među osobama niskog obrazovanja (33 do 37 posto). Većina građana svoje troškove bilježi na papiru (69 posto).

52 posto građana u dozvoljenom minusu

52 posto građana koristi dozvoljeni minus po tekućem računu ili ima neka kreditna zaduženja. Po financijskim zaduženjima vode kućanstva u Zagrebu i okolici (59 posto). Općenito, najzaduženiji su stanovnici naselja sa više od 100 tisuća stanovnika (62 posto) te obitelji s djecom (62 posto).

Dugovanja na tekućem računu ima 69 posto ispitanika koji su naveli da su u dugovima, dok dugovanja na kreditnim karticama ima njih 40 posto. Nenamjenske gotovinske kredite je podiglo 37 posto ispitanika, namjenske kredite za stan ili auto 31 posto, a devet posto građana je posudilo novac od obitelji, prijatelja ili znanaca.

Za mirovinu dodatno štedi samo 19 posto građana

Za mirovinu dodatno štedi samo 19 posto građana. Takva dodatna štednja je iznadprosječno prisutna u Zagrebu s okolicom (25 posto) te u Istri i Primorju (27 posto). Većinom je riječ o osobama boljeg materijalnog statusa.

Životno osiguranje uplaćuje 52 posto ispitanika, III. stup dobrovoljne mirovinske štednje uplaćuje 33 posto ispitanika, u banci štedi 23 posto ispitanika, a u investicijske fondove ulaže sedam posto ispitanika. Preostalih četiri posto ispitanika za mirovinu štedi na ostale načine.

Mjesečno za tu dodatnu štednju sedam posto građana izdvaja do 150 kuna, od 151 do 300 kuna izdvaja 30 posto građana, od 301 do 600 kuna izdvaja također 30 posto ispitanika, 601 kunu i više izdvaja 12 posto ispitanika, dok 21 posto njih ne zna točno koliko odvaja mjesečno.

I.M.
Foto: Index (Arhiva)