SOCIJALDEMOKATSKA partija Hrvatske (SDP) objavila je svoj prijedog mjera za energetsku krizu uslijed rata na Bliskom istoku.

Kako navode, Hrvatsko gospodarstvo suočava se s izraženim uvoznim inflatornim šokom, potaknutim snažnim rastom cijena plina i nafte na svjetskim tržištima. Cijene nafte tijekom ožujka porasle su sa 65 na gotovo 100 američkih dolara, a dodatni pritisak stvara jačanje dolara zbog globalne nesigurnosti. Istovremeno, terminski ugovori za prirodni plin skočili su s 33 na 65 eura po megavatsatu. Neizvjesno je koliko će ova situacija potrajati, no zaustavljanje proizvodnje i nedavna razaranja energetske infrastrukture u Perzijskom zaljevu ukazuju da oporavak neće biti brz, što će neizbježno dovesti do daljnjeg rasta cijena, navodi SDP.

Pad konkurentnosti i gubitak radnih mjesta

Kao mala i otvorena ekonomija, Hrvatska je, dodaju, posebno osjetljiva na ovakve poremećaje jer se rast cijena energenata brzo prelijeva na domaće cijene. Postoji rizik da će nekontrolirani uvoz inflacije ponovno izazvati višu domaću inflaciju u odnosu na europodručje, što dovodi do postupnog narušavanja međunarodne konkurentnosti, osobito u industriji i turizmu.

Zbog gubitka kontrole nad inflacijom nakon 2022. godine, troškovi proizvodnje u Hrvatskoj porasli su za gotovo 15 posto više u odnosu na prosjek 17 najvećih hrvatskih trgovinskih partnera. To je značajno narušilo hrvatsku konkurentnost, a prerađivačka industrija izgubila je gotovo 50 tisuća radnih mjesta, što je pad od gotovo 20 posto zaposlenih. Suočena s rastom domaćih troškova koje nije mogla prenijeti na izvozna tržišta, industrija je bila prisiljena smanjiti aktivnost i otpuštati radnike, kažu iz SDP-a. 

Glavni cilj je obuzdati inflaciju

U uvjetima članstva u europodručju, mogućnosti monetarne politike su ograničene, pa se stabilizacija, navode, mora oslanjati na fiskalne, regulatorne i strukturne instrumente.

"Ključni cilj ekonomske politike stoga mora biti ublažavanje prijenosa rasta cijena energenata na ukupnu inflaciju, zadržavanje stope inflacije nižom od usporedivih zemalja te sprječavanje daljnjeg ugrožavanja izvozne konkurentnosti. Ukoliko se spriječi nekontroliran uvoz inflacije, problemi vezani uz pad kupovne moći i konkurentnosti izvoznog sektora bit će lakši i jeftiniji za rješavanje", kažu iz SDP-a. 

Predložene mjere: Od poreza do kontrole marži

Kao jedan od temeljnih instrumenata predlažu prilagodba poreznog opterećenja na energente. To uključuje privremeno smanjenje trošarina i poreza na naftne derivate, plin i električnu energiju, čime bi se izravno smanjili inflatorni pritisci. Uz to, predlažu se i rabati kako bi se smanjio trošak energije za poduzeća i građane.

Posebna se uloga pridaje politici cijena električne energije, uz zadržavanje određenog stupnja regulacije cijena za kućanstva i male poduzetnike te uspostavu stabilnih cijena za industriju kroz dugoročne ugovore. Državna energetska poduzeća u tom procesu mogu odigrati ključnu stabilizacijsku ulogu.

Kao važan instrument navodi se i kontrola formiranja maloprodajnih cijena naftnih derivata. Ograničavanjem trgovačkih marži spriječilo bi se prekomjerno povećanje cijena. Istodobno, uvođenje sustava rabata za najugroženija kućanstva i ključne sektore poput transporta, poljoprivrede i turizma omogućilo bi ciljano ublažavanje troškova. Predlaže se i transparentna formula za izračun cijena koja jasno razdvaja nabavnu cijenu, poreze i marže.

Potpore industriji i turizmu

Kako bi se očuvala međunarodna konkurentnost, nužne su, kažu iz SDP-a, ciljane mjere potpore industriji i turizmu. Energetski intenzivnim industrijama potrebno je omogućiti privremene subvencije ili kompenzacijske mehanizme. U turizmu, koji je iznimno osjetljiv na cijene, važno je spriječiti prelijevanje troškova na konačne cijene usluga kako bi se očuvala cjenovna konkurentnost Hrvatske kao destinacije.

Paralelno s tim, potrebno je, dodaju, poticati ulaganja u energetsku učinkovitost, čime se dugoročno smanjuje ovisnost o promjenjivim cijenama energenata.

Upravljanje očekivanjima i dugoročne promjene

Važan dio politike odnosi se na upravljanje inflacijskim očekivanjima. Naglašava se da komunikacija Vlade mora jasno signalizirati opredijeljenost za održavanje inflacije na razini nižoj od prosjeka europodručja. U tom je kontekstu ključan i socijalni dijalog Vlade, poslodavaca i sindikata kako bi se izbjegao začarani krug rasta profitnih marži koji je doveo do porasta troškova proizvodnje.

Srednjoročno, nužno je, prema SDP-u, provesti strukturne promjene za smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima, što uključuje ubrzanje ulaganja u obnovljive izvore energije i diversifikaciju dobavnih pravaca. Operativni cilj ekonomske politike trebao bi biti održavanje inflacije na razini koja je za 0.5 do 1.5 postotnih bodova niža od prosjeka usporedivih zemalja.

SDP-ovci zaključuju da Hrvatska mora aktivno i koordinirano koristiti sve raspoložive instrumente ekonomske politike kako bi ograničila inflatorne pritiske, očuvala međunarodnu konkurentnost te osigurala stabilnost i održiv rast gospodarstva i realnih plaća.