KLUB zastupnika SDP-a predložio je da se 15. studenoga proglasi Nacionalnim danom jednakih plaća, s obzirom na to da žene u Europskoj uniji od tog datuma pa do kraja godine rade besplatno, dok iz Vlade odgovaraju da je jaz u plaćama između spolova u Hrvatskoj manji od EU prosjeka.

"Žene u Europskoj uniji i dalje zarađuju manje od muškaraca za jednaki rad, a prosječna razlika u plaćama između spolova iznosi 13 posto. To znači da za svaki euro koji u EU zaradi muškarac, žena zaradi 87 centi", kazala je SDP-ova Marija Lugarić u ime predlagatelja.

Lugarić: Razlike u plaćama simptom su strukturnih neravnoteža

"U odnosu na 2015. godinu, razlike u plaćama između muškaraca i žena smanjene su za samo 2,8 posto. Ovakvim tempom, jednakost plaća postići ćemo tek za 30 godina", upozorila je Lugarić.

Kada je Hrvatska u pitanju, zastupnica SDP-a pozvala se na izvješće Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2024. prema kojem je prosječna bruto plaća kod muškarca iznosila 1854 eura, a kod žena 1782 eura.

Gledano po sektorima, najveće su razlike u djelatnostima financija i osiguranja, navela je Lugarić, te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. "Razlike u plaćama među spolovima simptom su strukturnih neravnoteža između muškaraca i žena u ekonomskoj zastupljenosti i pristupu obrazovanju", ustvrdila je.

Državni tajnik: Dodatno smanjenje razlike se očekuje sljedeće godine

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marinko Lukenda istaknuo je da razlike između plaća muškaraca i žena u Hrvatskoj iznose 7,4 posto, što je gotovo dvostruko manje od prosjeka Europske unije, dok 20 država članica stoji lošije od Hrvatske po tom statističkom pokazatelju.

"U obrazloženju se navodi da bi Hrvatska trebala slijediti primjere europskih država koje su uvele dan jednakih plaća. No, među tim državama ima onih gdje su takve razlike ekstremno visoke, kao što su Austrija s 18,6 posto, Finska s 16,8 posto i Danska 14 posto", rekao je državni tajnik.

Dodatno smanjenje razlika u plaćama u Hrvatskoj se očekuje sljedeće godine, poručio je Lukenda, kada će se Zakon o radu i Zakon o ravnopravnosti spolova uskladiti s europskom Direktivom o transparentnosti plaća.

Krstičević: Podrobnija analiza otkriva drugačiju sliku

Zastupnik Mišo Krstičević (SDP) napomenuo je da podrobnija analiza otkriva drugačiju sliku kada je riječ o jazu između plaća.

"Kad se pogleda razlika u plaćama između muškaraca i žena za rad na nepuno radno vrijeme, onda nismo ispod EU prosjeka jer se s onih 7,4 penjemo na više od 20 posto. Uz to, postoji i razlika u ukupnim zaradama svih muškaraca i žena u nekom društvu, tu smo na 25 posto", naglasio je.

Borić: Žene imaju manje vremena za plaćeni rad

"Ako se Hrvatska već uspoređuje s drugim europskim državama, onda bi se trebala uspoređivati s onim najboljima, a ne najgorima", poručila je zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.

"U Hrvatskoj žene u prosjeku zarađuju oko 200 eura manju neto plaću, ali interesantno je to da se taj jaz u plaćama produbljuje nakon 35. godine života, uglavnom zbog obiteljskih obveza koje žene na sebe preuzimaju", dodala je.

Zastupnica Možemo Rada Borić složila se s time da žene u prosjeku odrađuju više sati neplaćenog rada poput skrbi o djeci ili kućanskih poslova, stoga imaju manje vremena za plaćeni rad.

"Razlike u plaćama rezultat su izravne i neizravne rodno uvjetovane diskriminacije. Feministkinje upozoravaju na važnost jednakih plaća za jednaki rad, ali i za rad jednake vrijednosti, jer nejednake plaće imaju dalekosežne posljedice za žene kao što su razlike u iznosu mirovine i veće stope siromaštva za žene", napomenula je.

Blažanović: Napredak se ne može postići simboličnim činovima

Damir Barbir iz kluba Centra i Nezavisne platforme Sjever također podupire prijedlog SDP-a. Nejednakost u plaćama za njega je rezultat više faktora.

"To su nejednakost u vrednovanju poslova u kojima dominiraju žene, manje mogućnosti za napredovanje zbog brige o djeci i starijima, rodni stereotipi i kultura šutnje o plaćama. Mnoge žene ni ne znaju da kolege s istim radnim iskustvom i jednako zahtjevnim poslom imaju veću plaću", istaknuo je.

HDZ-ova zastupnica Danijela Blažanović ustvrdila je da se napredak ne može postići simboličnim činovima, već jedino provođenjem konkretnih zakonskih mjera.

"Izmjenama Zakona o rodiljnim potporama povećane su naknade i produžen je očinski dopust. Nadalje, širi se dostupnost dječjih vrtića te potiču fleksibilni oblici rada te skraćeno radno vrijeme. To su mjere koje izravno utječu na mogućnost žena da ostanu u svijetu rada i napreduju u karijeri", naglasila je Blažanović.