MEĐU brojnim izjavama kojima američki političari obilježavaju četvrtu obljetnicu početka pohoda na Irak, na ovim prostorima će najviše pažnje vjerojatno izazvati ona koju je dao Joseph Biden, vodeći demokratski senator i predsjednički kandidat.

Biden je poznat kao žestoki kritičar rata u Iraku, točnije politike predsjednika Busha, te se zalaže za američko povlačenje, ali ne prije nego što se poduzmu određeni koraci u svrhu izbjegavanja još većeg krvoprolića i humanitarne katastrofe koja bi nakon toga mogla uslijedilti.

Biden je tako televizijskoj kući CBS dao izjavu u kojoj tvrdi da se stabilnost u Iraku može postići institucionalnim reformama kojima bi se napustila Bushova "neuspjela strategija" koja je, po njegovom mišljenju, inzistirala na očuvanju Sadamovog unitarnog modela iračke države.

Biden je umjesto toga kao alternativu ponudio krajnju decentralizaciju vlasti kao recept za okončanje sektaških sukoba i postizanje stabilnosti. Njegov već ranije formulirani plan, uz povlačenje 2007. godine, predviđa podjelu Iraka na tri etnički i vjerski homogena entiteta koje bi spajala labava centralna vlast - prvenstveno u svrhu davanja dijela prihoda od nafte sunitima u središnjem dijelu države, lišenom zaliha crnog zlata.

"Tim ljudima", rekao je Biden, misleći na sunite, šijite i Kurde, se "mora dati zraka kao što smo učinili u Bosni. Moramo razdvojiti te narode."

Bidenov plan je već dobio velike pohvale od Kay Bailey Hutchinson, konzervativne republikanske senatorice iz Teksasa. Ona je u svom članku za "Sacramento Bee" također navela dejtonski ustroj BiH kao uspješni model koji se može primijeniti na Irak.

A da se Bidenove riječi valjaju uzeti ozbiljno svjedoči i činjenica da je upravo on bio vodeći demokratski senator koji je Billa Clintona 1990-ih nagovorio da vojno intervenira u BiH. Nakon što je njegova Demokratska stranka preuzela vlast u Senatu početkom godine, Biden drži mjesto predsjednika utjecajnog senatskog Odbora za vanjske odnose.

D.A.

Foto: AFP