U LISTOPADU kreće isplata jednokratnog novčanog dodatka koji bi umirovljenicima trebao pomoći da se nose s krizom. Svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj ima najnižu mirovinu. O svemu je u Novom danu N1 televizije govorio Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika.

"2.74 posto kumulativno su rasle mirovine, na to još 6.18, možemo reći devet posto. Možemo reći da su se mirovine uskladile devet posto s rastom troškova života", kaže Hrelja. Dodaje da je rast plaća bio veći od rasta cijena, koliko god to čudno zvučalo. "Statistika je neumoljiva", kaže.

"Teško je reći kada je dovoljno. To je vrlo subjektivno. Činjenica je da se radi, da se drugi put ove godine daje novčana pomoć za one koji imaju najniže mirovine. Mi smo suočeni s neimaštinom i vlada intervenira. Drago mi je da su prihvatili moje inicijative da se cenzusi promijene pa sad nitko ne ispada iz svoje kategorije, povećava se broj onih koji dobivaju novčanu pomoć", govori.

"S 1500 smo došli na 1850. Kategorija se širi, obuhvat onih koji će dobiti 250 kuna više, bez obzira na indeksaciju, obuhvaća veći broj onih s najnižim primanjima", kaže Hrelja.

"Činjenica je da Hrvatska nema jasnu socijalnu sliku"

"Činjenica je da Hrvatska nema jasnu socijalnu sliku. Mi mislimo da ima puno ljudi i dodatnih prihoda i velike imovine koju su stjecali dok nisu uplaćivali doprinose… Obrtnici su uvijek imali najmanje doprinose, poljoprivrednici. Danas razne profesije plaćaju najmanje doprinose, a na kraju im država garantira neku najnižu mirovinu bez obzira jesu li uplaćivali doprinose ili ulagali u svoju imovinu", kaže dodajući da se zbog dijela umirovljenika koji su "kruha gladni" mora napraviti socijalna slika.

"Postoji jedan dio građana za koje mi ne znamo. Zato bi vrijedilo napraviti tu socijalnu sliku", kaže objašnjavajući da bi se gledalo na tri razine. "Mi sada sve dijelimo po dohodovnom principu jer su niske mirovine. Kad bi bilo primanje po članu obitelji, bila bi druga priča. Živi li netko sam, nije svejedno. Bračni par koji ima 3800 i 4100 dobit će 800 kuna dodatka. Ljudskom srcu nikad nije dovoljno", kaže.

"Mi nismo na dnu, ali smo na začelju"

"Država ima obvezu brinuti o starima, nemoćnima i oni to vrlo stručno čine", kaže.

Neki gradovi pomažu umirovljenike. "Za umirovljenike je to sigurno dobro, ima puno svijetlih primjera. Naš cilj je da svima, pa i onima u najsiromašnijim mjestima, mi brinemo o njima i da vlada brine o njima, i njima je Božić, a njihov proračun ne dopušta takva davanja. Za to treba reorganizirati sustave mirovinskih i socijalnih davanja", govori dodajući da slovenski umirovljenici dobivaju regres za godišnji odmor.

"Mi nismo na dnu, ali smo na začelju. Siguran sam da je gospodarska aktivnost jedne zemlje temelj visine mirovina. Moram reći da je razina uplate doprinosa u Hrvatskoj relativno niska, bez obzira na to što poslodavci govore da su nameti na plaću. Međutim, ni u jednoj zemlji EU-a nisu tako niski doprinosi i nema takve evazije doprinosa. Princip se u najvećoj mjeri temelji na solidarnosti", kaže.