SINDIKALNI čelnici poručuju kako bi se donošenju novog zakona o plaćama u državnim i javnim službama trebalo pristupiti studiozno i sveobuhvatno, a ne na brzinu, u svega nekoliko mjeseci, samo kako bi se moglo iskoristiti za tu namjenu predviđen europski novac.

Novi zakon koji bi trebao urediti plaće u javnim i državnim službama te redefinirati sustav nagrađivanja i sankcioniranja u fazi je pripreme pa bi do ljeta mogao ući u saborsku proceduru, najavio je kao jednu od najvećih reformi ministar javne uprave, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Austrija je na takvom zakonu radila godinama

Sindikati su nezadovoljni što je ostalo premalo vremena da bi se napravio kvalitetan prijedlog jer se ne znaju ni kriteriji za ocjenjivanje niti kako će se to odraziti na plaće budući da će se to pitanje naknadno rješavati uredbama. Glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata Mirela Bojić smatra da vladu na usvajanje zakona prisiljavaju rokovi iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, radi povlačenja sredstava EU.

"Nije nam jasno što se radilo u protekle dvije godine jer to je složen posao koji su ozbiljne zemlje poput Austrije radile godinama", rekla je Bojić. Upozorila je da u nacrtu zakona ima puno nepoznanica, a najvažnije stvari rješavat će se kroz uredbe koje će se donositi nakon usvajanja zakona, što potiče neizvjesnost i strah kako će izgledati sustav plaća i kome će padati plaće.

Tajnik sindikata: Zakon se ne smije lomiti preko koljena

Za predloženi sustav ocjenjivanja i nagrađivanja smatra da je načelan i nepromišljen, bez kriterija i odgovora tko će biti ocjenjivač i kako će se osigurati objektivnost ocjenjivača.

Glavni tajnik Nezavisnog sindikata obrazovanja i znanosti Matija Kroflin također upozorava na moguće efekte zakona na pad plaća kod nekih zaposlenika. Naime, pojedini dijelovi zakona ukazuju da bi zaposlenicima pred mirovinom mogle pasti plaće jer se iz osnovne plaće izvlači dodatak na minuli rad.

"Smatramo da je to jedno od ključnih pitanja, kojem bi trebalo pristupiti ozbiljno i studiozno, a ne u par mjeseci lomiti preko koljena zakon koji se odnosi na 240.000 zaposlenih", istaknuo je.

Za Kroflina je zabrinjavajuće i što u nacrtu zakona nema odgovora na potrebu za motiviranjem radnika i dodatnog privlačenja deficitarnih radnih mjesta, poput informatičara. Za uvođenje platnih razreda ocjenjuje kako to može funkcionirati jer "stavlja rešetke" na sva radna mjesta u javnim i državnim službama kroz koja zaposlenici moraju prolaziti.

Kako osigurati realno ocjenjivanje zaposlenika?

Predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata sestara i tehničara Anica Prašnjak ne podržava prijedlog novog zakona jer nije sigurna da će se njime ispraviti nepravde.

"Mislim da će se to reflektirati na medicinske sestre jer mi imamo različite uvjete rada, radna mjesta i godine staža, uzevši u obzir i 0.5 posto za minuli rad", rekla je. Posebno je nezadovoljna prijedlogom ocjenjivanja jer u zdravstvenom sustavu postoji različita hijerarhija. Nije sigurna jesmo li kao društvo spremni na realno ocjenjivanje zaposlenika.

Primjedbe na to ima i predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak, koji se boji da tu neće vrijediti kriterij tko je stvarno zavrijedio visoku ocjenu nego tko je s kime dobar. Problem je tim veći jer je ograničen iznos svote za nagrade.

"Ako se može nagraditi samo pet posto ljudi, onda će to biti velika dilema i za one koji će ocjenjivati", kaže Topolnjak.

Sindikalac Stipić: Tko je bio bliže vatri, taj se bolje ugrijao

Neprihvatljivo je i što se želi izbjeći minuli rad u osnovnoj plaći, što bi značilo da se ne bi se obračunavali svi dodaci na minuli rad u sustavu zdravstva, zdravstvenog osiguranja i socijalne skrbi.

Osim toga, pitanje je kako će se provesti intencija zakona da se za jednaki rad jednako plaća, jer su velike razlike između koeficijenata, primjerice za administrativnog radnika, u pojedinim ustanovama unutar samih javnih službi.

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod Željko Stipić podsjeća da je ideja o jednakom vrednovanju jednakog rada postojala i u sadašnjem rješenju, ali su sindikati kroz kolektivne pregovore ugovarali različite vrste dodataka, čime su potpuno narušeni inicijalni odnosi.

"Tko je od sindikata bio bliže vatri, taj se bolje ugrijao", slikovit je Stipić koji smatra da su sindikati zdravstva u tome ispred svih u javnim službama. Stipić također strahuje da je zadani rok za donošenje novog zakona neostvariv, pa ćemo "nešto što je loše zamijeniti nečim još lošijim".

Sindikati državnih službi očekuju poboljšanje za one na dnu hranidbenog lanca

Drugačije na probleme oko donošenja novog zakona gledaju u sindikatima državnih službi, koji očekuju da će se poboljšati materijalni status službenika i policajaca sa srednjom stručnom spremom.

"Naš je cilj da se novim zakonom isprave nepravde koje se ne mogu ispraviti linearnim povećanjem plaća i osnovice", rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar. U državnoj službi imamo službenike i namještenike koji su potplaćeni i nalaze se na samom dnu hranidbenog lanca, dodaje Lončar.