8. PROSINCA ove godine jedan od najpoznatijih astronauta na svijetu Chris Hadfield po prvi put će nastupiti u zagrebačkoj dvorani Lisinski.

Bivši zapovjednik Međunarodne svemirske postaje, testni pilot borbenih zrakoplova i glazbenik koji je postao viralan sa svojom izvedbom pjesme "Space Oddity" iz orbite, dolazi u Hrvatsku u sklopu europske turneje "Putovanje u svemir", koja će osim Zagreba obuhvatiti i Istanbul, Prag, Brno, Beograd i Beč.

Hadfield, koji je tri puta letio u svemir i ondje proveo ukupno 165 dana, podijelit će s publikom osobne priče o čudima i opasnostima svemirskih misija, uvide u najsuvremeniju svemirsku tehnologiju te jedinstvene spoznaje i dojmove o čovječanstvu stečene u orbiti. Tijekom nastupa u Zagrebu prikazat će i rijetke fotografije koje je osobno snimio u svemiru.

U svojoj prvoj misiji letio je na rusku postaju Mir 1995. godine, a zatim još dvaput na ISS.

Ono što ga izdvaja među astronautima jest njegova sposobnost povezivanja znanosti i popularne kulture – posebno kroz glazbu i globalni edukativni doseg. On je prvi astronaut koji je postao istinski komunikator znanosti na takav način da se povezao s milijunima putem videozapisa, radionica i razgovora sa studentima i javnošću. Njegova verzija „Space Oddity" ima više od 55 milijuna pregleda na YouTubeu (video dolje).

Za razliku od većine astronauta koji komuniciraju uglavnom sa znanstvenicima i medijima, Hadfield je svemir učinio bližim i pristupačnijim običnim ljudima.

Tijekom svoje treće misije postao je prvi Kanađanin zapovjednik svemirske postaje, ali i prvi koji je postao viralan s videima koje je objavljivao izravno iz svemira. Nakon umirovljenja 2013. godine, postao je uspješan autor, predavač i komunikator znanosti. Objavio je šest knjiga, uključujući bestseler „Astronautov vodič za život na Zemlji".

>> Jeste li se ikada pitali kako astronauti spavaju u bestežinskom stanju? Evo odgovora

>> Dan sv. Patrika u svemiru: Zapovjednik Hadfield (odlično) otpjevao "Danny Boy"

Ukratko, Hadfield nije samo astronaut – on je ambasador svemira na Zemlji. O njemu smo na Indexu već mnogo puta pisali, a ovaj put smo ga zamolili da u ekskluzivnom intervjuu za Index odgovori na nekoliko pitanja. 

Možete li nam ukratko reći što publika u Zagrebu može očekivati? Jeste li već bili u Hrvatskoj?

Ovo će mi biti prvi posjet Hrvatskoj, iako sam je često fotografirao iz svemira tijekom tisuća preleta u orbiti. Posjetitelji mogu očekivati uzbudljivu večer punu ideja, slika, videa, glazbe i odgovora na pitanja iz publike. Predstava je dobila pet zvjezdica u Velikoj Britaniji, Irskoj i Australiji – „Spektakularno – radosno, očaravajuće, zabavno, vizualno zadivljujuće i potpuno fascinantno. Učinite si uslugu i dođite."

Je li boravak od 165 dana u svemiru u tri misije promijenio vaš pogled na Zemlju, čovječanstvo i globalne događaje? Kako iz te promijenjene perspektive gledate na ratove koji se trenutno vode u svijetu?

Da – desetljeća treninga i 2650 orbita oko Zemlje dali su mi rijetku jasnoću u pogledu na naš svijet. Obilazeći planet 16 puta dnevno vidio sam svih 8 milijardi ljudi i ogromnu većinu koja živi u miru, ali i neka mjesta na kojima se, nažalost, vode ratovi. To me iskustvo trajno obilježilo spoznajom o zajedničkoj ljudskoj težnji za radošću, mirom, smijehom i željom da našoj djeci ostavimo bolji svijet.

Ratovi su strašni, ali su trajan dio naše povijesti. Primatologinja Jane Goodall primijetila je da i čimpanze – naši najbliži rođaci – također vode ratove. No ljudi su ovdje već 300.000 godina i uspijevaju naći načine da nadvladaju ono najgore u sebi. Svemirski letovi učinili su da sam postao realni optimist kojemu je želja učiniti svijet boljim mjestom.

Povjerenje javnosti u znanost opalo je u posljednjim godinama, posebno nakon pandemije covida-19. Vi ste znanost komunicirali i iz svemira. Što su glavni uzroci tog pada i kako to popraviti?

Većina ljudi kroz povijest živjela je bez razumijevanja znanosti. Društvene mreže to su dodatno pogoršale jer su dale jednak glas svima, bez obzira na razumijevanje i znanje. To čini večeri dijeljenja otkrića i svijesti o znanosti poput ove u Zagrebu još važnijima.

Ljude brine da bi moderne tehnologije poput AI-ja i robotike mogle donijeti gubitak poslova, širenje dezinformacija i povećati političke podjele, na sličan način kako to čine društvene mreže. Što mislite o brzom razvoju AI-ja?

Kad god se u ljudskoj povijesti pojavila neka nova velika tehnologija – od vatre i kotača, preko tiskarskog i parnog stroja do radija, televizije i nuklearne energije, uvijek je bilo ljudi koji su se osjećali nesigurno ili su se bojali posljedica. Svaka nova tehnologija donosi mogućnosti za velike dobrobiti, ali i za štetu.

Naša je odgovornost, kao ljudi koji smo u ovom trenutku odrasli, da osiguramo da zakonodavstva i društvene norme prate taj razvoj, kako bismo nove ideje integrirali na održiv način za što veći broj ljudi.

Možete li izdvojiti jedan posebno lijep i jedan zastrašujući trenutak iz svojih misija?

Iz moje 21-godišnje astronautske karijere teško mi je izdvojiti samo dva trenutka. No šetati svemirom potpuno sam u beskrajnoj tišini, prolaziti kroz aurore svijeta – to je definitivno bilo jedno od najmoćnijih iskustava mojega života.

Najopasniji trenutak svakako je bilo letenje u Space Shuttleu. Nesreće sa šatlovima dogodile su se i prije i nakon mojih letova. No sve što vrijedi u životu nosi rizik. Ključno je odabrati što je vrijedno rizika i potom se pripremiti za to na takav način da budete spremni i da vas ne bude strah.

Na ISS-u ste snimili Bowijevu pjesmu „Space Oddity“ Koliko je ljubav prema glazbi pridonijela vašoj popularnosti? Je li to još jedan način na koji ste pokušali približiti znanost ljudima? Hoćete li svirati i u Zagrebu?

Glazba je snažan medij koji povezuje ljude. Ona je s nama tisućama godina; jedan od najstarijih ljudskih artefakata je glazbeni instrument – frula napravljena od životinjske kosti. NASA je na ISS dostavila gitaru na kojoj sviramo na večerama i proslavama. Kasno navečer, kada sam trebao spavati, često sam znao skladati, pisati i snimati glazbu.

Moja supruga je umjetnica i studirala je u Hrvatskoj. Njezine priče i slike koje sam vidio o Hrvatskoj ponovno su probudile u meni cjeloživotnu želju da je doživim osobno. Jako se veselim nastupu u Zagrebu i pitanjima publike – to mi je najdraži dio večeri. I da, bit će i glazbe.