Slovenski parlament u petak je jednoglasno podržao potpisivanje pristupnog ugovora Europske unije s Bugarskom i Rumunjskom, a zastupnici i više članova vlade pri tom su ocijenili da će uključivanje tih dviju država u EU, najvjerojatnije s 1. siječnja 2007. (zbog suspenzivne klauzule kojom se to može odgoditi za godinu dana), pozitivno djelovati na stabilizaciju cijele jugoistočne Europe.

Svih 59 nazočnih članova parlamenta prilikom glasovanja podržalo je stajalište vlade da će uključivanje Bugarske i Rumunjske u EU imati pozitivan učinak na Sloveniju i Europsku uniju u cjelini, te imati utjecaj na pretvaranje cijele jugoistočne Europe u područje mira i trajne stabilnosti.

"Nadamo se da će buduće uključivanje Bugarske i Rumunjske biti dobra poruka i poticaj državama zapadnog Balkana u njihovu približavanju Europskoj uniji", rekao je predsjednik vanjskopolitičkog odbora parlamenta Jožef Jerovšek.

"Pristup Rumunjske i Bugarske važan je za Europu i za Sloveniju jer se europska ideja širi prema istoku", rekao je Jerovšek, član Slovenske demokratske stranke (SDS) premijera Janeza Janše. Po njegovim je riječima zaostajanje Rumunjske i Bugarske u procesu eurointegriranja u odnosu na druge tranzicijske države srednje i istočne Europe posljedica njihova zaostajanja u komunizmu, odnosno rezultat rezultat totalitarnog sustava u vrijeme Causescua i Živkova, "dvaju najvećih diktatora" u nekadašnjem komunističkom bloku.

Ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel iznio je u svom nastupu u parlamentu da je Slovenija u okviru stabilizacije zapadnog Balkana podržala početak pregovora Europske unije s Hrvatskom, te da se zalaže i za pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom.

U raspravi u vezi s budućim uključivanjem Bugarske i Rumunjske u Europsku uniju neki su zastupnici izrazili suzdržanost zbog mogućih negativnih posljedica koje će na slovenske nacionalne interese imati buduća proširenja EU-a na jugoistočnu Europu.

Uključivanje Rumunjske i Bugarske za sada neće utjecati na slabiji položaj Slovenije u financiranju iz zajedničkih europskih sredstava iako se procjenjuje da će u budućnosti "zabetonirati" položaj Slovenije kao potencijalnog neto-platiše u europskoj zajednici, jer će ona prijeći prosjek od 75 posto dohotka po stanovniku Europske unije. No, s druge strane, istakli su predstavnici slovenske vlade na sjednici parlamenta, pozitivni efekti bit će u liberalizaciji trgovine i jačanju gospodarske suradnje.

Što se tiče opasnosti velikog broja rumunjskih i bugarskih radnika koji bi mogli tražiti zaposlenje na slovenskom tržištu radne snage, Slovenija će situaciju pažljivo pratiti i donositi potrebne mjere, pojasnio je državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Božo Cerar. No, dodao je, iskustvo s otvaranjem tržišta radne snage u Sloveniji s državama koje su lani uključene u EU, pokazalo je da "nije bilo velike navale" i da je u godinu dana posao u Sloveniji tražili samo oko 2.000 Slovaka, Madžara i Poljaka, ne ugrožavajući tako položaj Slovenaca koji traže posao.

Budućim širenjem Europske unije na jugoistočnu Europu Slovenija može samo dopbiti, ocijenio je u raspravi jedan zastupnik, jer će s periferije europskog integracijskog procesa doći u njegovo središte, a za sada mora koristiti svoju poziciju rubne zemlje Europske unije koja ima prednosti u balkanskoj regiji.

(Hina) xfl ybr