UDRUGA za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe starKA upozorila je da se u Hrvatskoj već godinama govori o nedostatku socijalnih radnika, dok se istodobno zagovaraju sve zahtjevniji kadrovski normativi za pružatelje socijalnih usluga.

Udruga zato pita tko će te normative u praksi provesti ako potrebnih stručnjaka već sada nema dovoljno te što je tijekom gotovo deset godina konkretno učinjeno da se poveća broj socijalnih radnika.

"Normativ nije kadrovska politika. Možemo u pravilnik upisati još jednog socijalnog radnika, ali pravilnik ga neće proizvesti", poručuju iz udruge starKA.

Lani se procjenjivalo da nedostaje najmanje 700 stručnih radnika

Problem manjka ljudi ne odnosi se samo na socijalne radnike. U ožujku 2025. Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske procjenjivao je da u sustavu nedostaje najmanje 700 stručnih radnika različitih profesija, a zbog odljeva kadra upozoravao je da bi stvarni manjak mogao biti i oko tisuću ljudi.

U Hrvatskom zavodu za socijalni rad tada je radilo 1211 socijalnih radnika među ukupno 2881 zaposlenim. Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Domagoj Kronstein govorio je da potrebe sustava premašuju njegove kapacitete te da je posebno teško privući i zadržati stručnjake u ruralnim područjima. 

Da problem nije riješen pokazali su i događaji iz ove godine. Zaposlenici splitskog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u ožujku su krenuli u bijeli štrajk, među ostalim zbog kroničnog nedostatka stručnih radnika i njihova kontinuiranog odlaska.

U Stručnoj cjelini za djecu, mlade i obitelj u Splitu tada je od predviđena 23 socijalna radnika bilo zaposleno njih 11, dok je u drugim odjelima također nedostajao dio predviđenih stručnjaka. 

Na problem se upozorava godinama

starKA navodi da Hrvatska komora socijalnih radnika na kadrovsku potkapacitiranost sustava javno upozorava najmanje od 2017. godine. Naglašavaju da ne tvrde kako Komora problem nije prepoznala ili da ništa nije poduzimala.

Podsjećaju da je Komora 2019. od tadašnje ministrice tražila povećanje broja radnika i veća ulaganja u uvjete rada, a iste je godine provela istraživanje među 739 socijalnih radnika.

U istraživanju su kao neki od najizraženijih izvora profesionalnog stresa navedeni preopterećenost zbog rokova i velikog broja korisnika, nedostatak kapaciteta za korisnike te izloženost kritikama javnosti i medija. Podatak o 739 ispitanika navodi se i u radu objavljenom u repozitoriju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Problem nije u tome što se Komora nikada nije oglasila. Problem je upravo suprotan", navodi starKA.

"Ako se na nedostatak socijalnih radnika upozorava najmanje od 2017. godine, što je u gotovo deset godina napravljeno da ih danas doista bude više?" pitaju. 

"Možemo li 2026. još biti na razini razmišljanja kako privući ljude?"

Udruga pritom naglašava da Komora sama ne može riješiti nedostatak socijalnih radnika. Ne određuje upisne kvote, plaće niti zapošljava većinu ljudi u sustavu, pa velik dio odgovornosti pripada državi, obrazovnom sustavu i poslodavcima.

Ipak, smatraju da od strukovne organizacije treba tražiti konkretne podatke o stanju profesije i rezultatima dosadašnjih inicijativa.

"Ako smo 2017. znali da imamo kadrovski problem, možemo li 2026. još uvijek biti na razini razmišljanja kako privući ljude? Devet godina dovoljno je dugo razdoblje za analizu problema, definiranje ciljeva, predlaganje konkretnih mjera i praćenje njihovih rezultata", navodi udruga. 

Komori poslali niz pitanja

starKA je zato Hrvatskoj komori socijalnih radnika poslala službeni dopis u kojem, među ostalim, traži podatke o broju i teritorijalnoj raspoređenosti socijalnih radnika te eventualne projekcije potreba za njima u sljedećim godinama.

Pitaju koliko socijalnih radnika svake godine ulazi u profesiju, koliko ih odlazi iz sustava ili napušta profesiju, koliko će ih u sljedećih pet ili deset godina otići u mirovinu te u kojim dijelovima Hrvatske stručnjaka najviše nedostaje.

Zatražili su i informacije o tome što Komora poduzima kako bi se mlade privuklo u socijalni rad i zadržalo postojeće radnike, postoje li programi mentorstva i povratka onih koji su napustili profesiju te mjere za sredine u kojima stručnjaka kronično nedostaje. 

Upozoravaju na moguću posljedicu novih normativa

Posebno pitanje odnosi se na nove kadrovske normative. Udruga želi znati procjenjuje li Komora, kada predlaže povećanje broja socijalnih radnika kod pružatelja pojedinih usluga, koliko bi dodatnih ljudi za provedbu takvog prijedloga bilo potrebno na razini cijele Hrvatske i jesu li ti stručnjaci uopće dostupni na tržištu rada.

Upozoravaju da bi propisivanje većeg minimalnog broja stručnjaka bez plana kako ih osigurati moglo proizvesti suprotan učinak.

Ako pružatelj socijalne usluge zbog nedostatka stručnjaka ne može ispuniti zakonom propisane minimalne uvjete, tvrde iz udruge, kadrovski problem više nije samo problem poslodavca nego može postati problem dostupnosti same usluge.

"Bez odgovora na ta pitanja postoji opasnost da na papiru imamo sve bolje standarde, a u stvarnosti sve manje pružatelja koji ih mogu ispuniti. Konačni rezultat tada nije kvalitetnija usluga. Konačni rezultat može biti manje dostupnih usluga za korisnike", upozorava starKA. 

Odgovore Hrvatske komore socijalnih radnika, poručili su iz udruge, objavit će nakon što ih zaprime.