ŠPANJOLSKI premijer Pedro Sánchez raspisao je prijevremene parlamentarne izbore za 29. studenoga, objavio je jutros u izvanredno sazvanoj institucionalnoj izjavi iz palače Moncloa.

Odluka dolazi samo tri dana nakon velikog poraza njegove manjinske vlade u parlamentu, gdje su zastupnici odbacili dva ključna dekreta kojima je Sánchezova vlada pokušala odgovoriti na sve dublju stambenu krizu.

Time će sadašnja španjolska legislatura završiti oko devet mjeseci prije predviđenog roka.

Vlada izgubila dvije važne parlamentarne bitke

Neposredni povod za odluku bio je glasanje održano u petak. Kongres zastupnika odbacio je oba vladina dekreta o stanovanju.

Prvi paket pao je sa 172 glasa za i 178 protiv, dok je drugi dobio 166 glasova za i 184 protiv. Protiv oba paketa glasali su konzervativni PP, krajnje desni Vox i katalonski Junts. Kod drugog dekreta protiv su bili i PNV te Coalición Canaria.

Za Sánchezovu manjinsku vladu posebno je važan bio potez Juntsa, stranke Carlesa Puigdemonta čiji su glasovi od početka ovog mandata bili ključni za donošenje niza zakona.

Junts je neposredno prije glasanja zatražio od vlade da povuče oba dekreta i ponovno pregovara o tekstu. Vlada je to odbila te je prijedloge ipak poslala na glasanje.

Što je Sánchez pokušavao promijeniti?

Dekreti su sadržavali niz mjera kojima je vlada pokušavala ublažiti stambenu krizu, koja je posljednjih mjeseci postala jedna od glavnih političkih tema u Španjolskoj.

Među ostalim, predviđali su produljenje zaštite ranjivih građana od deložacija do kraja 2030., dvogodišnje produljenje određenih postojećih ugovora o najmu, stroža pravila za kratkoročni i sezonski najam te ograničavanje kupovine stanova kompanijama i fondovima koje vlada smatra špekulativnima.

Drugi dekret predviđao je automatsko produljivanje ugovora o najmu pod određenim uvjetima, što je bilo jedno od glavnih zahtjeva Sánchezova lijevog koalicijskog partnera Sumara i organizacija najmoprimaca.

Prosvjedi zbog cijena stanovanja

Glasanje je održano u trenutku velikih prosvjeda zbog stanovanja. Mobilizacija je dodatno ojačala nakon deložacije 87-godišnje Maricarmen Abascal u Madridu, čiji je slučaj postao simbol problema s rastom najamnina i dostupnošću stanova.

Tijekom vikenda prosvjedi su održani u više španjolskih gradova, a pitanje stanovanja dodatno je povećalo pritisak na Sánchezovu vladu.

Nakon poraza u parlamentu Sánchez je cijeli vikend razgovarao s ministrima i čelnicima svoje Socijalističke radničke stranke te razmatrao hoće li pokušati nastaviti mandat ili raspustiti parlament.

Zašto baš 29. studenoga?

Datum izbora određen je rokovima iz španjolskog izbornog zakona. Nakon raspuštanja parlamenta i objave odluke u službenom glasniku mora proteći 54 dana do izbora.

Ako dekret o raspuštanju parlamenta bude objavljen sutra, 6. listopada, prvi mogući izborni termin pada upravo u nedjelju 29. studenoga.

Sánchez je na vlasti od 2018. godine, kada je postao premijer nakon izglasavanja nepovjerenja konzervativnom premijeru Marianu Rajoyu. Nakon posljednjih izbora 2023. ostao je na vlasti zahvaljujući koaliciji sa Sumarom i potpori nekoliko regionalnih i separatističkih stranaka, među kojima je bio i Junts.

Upravo je ovisnost o tim strankama tijekom mandata često otežavala prolazak zakona kroz parlament. Pad dvaju dekreta o stanovanju sada je bio posljednji u nizu pokazatelja koliko je Sánchezova parlamentarna većina postala krhka.