STANARI splitskih zgrada sve se češće žale na susjede s mentalnim smetnjama, a u situacijama kad se boje za život i imovinu najčešće im preostaje tek poziv policiji koja svakodnevno intervenira u okvirima svojih ograničenih ovlasti i upozorava da sustav nema kvalitetan odgovor na taj problem.

Splitska policija svakodnevno ima intervencije u kojima postupa prema osobama koje u rastrojenom stanju narušavaju javni red i mir ili su već počinili obiteljsko nasilje, odnosno neko drugo kazneno djelo. Po pozivima građana postupaju i kada osobe nisu počinile prekršaj ili kazneno djelo iz nadležnosti policije, a najčešće se radi o sakupljanju otpada u stanu, nekontroliranom puštanju vode, buci…

Ponovna postupanja

"Svaki dan na području županije imamo otprilike pet do deset takvih postupanja, uključujući i pružanja pomoći djelatnicima Hitne medicinske pomoći kada provode postupak prisilnog odvođenja u bolnicu.

U većini slučajeva ponavljaju se iste osobe s mentalnim oboljenjima prema kojima smo do sada više puta postupali. Procjenjujemo da samo na području Splita živi najmanje tridesetak takvih kroničnih slučajeva zbog kojih su ljudi iz njihove neposredne blizine uznemireni", kaže načelnik PU splitsko-dalmatinske Marko Srdarević. 

U policiji su prilično zabrinuti jer su mišljenja kako nema dovoljno kvalitetnog sustava koji bi skrbio o osobama s duševnim smetnjama. To je posebno izraženo u slučajevima kada žive sami i ne uzimaju propisanu terapiju pa se dovedu u rastrojeno stanje i policija ih mora voditi u bolnicu.

Prisilno liječenje

Ako liječnici u bolnici procjene da nisu opasni ili ih terapijom smire vrlo brzo ih otpuštaju s liječenja. Sustav, a konkretno se radi o liječnicima i Županijskom sudu, vrlo rijetko osobama sa duševnim smetnjama određuje prisilno liječenje.

Prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama kada policija takvu osobu dovede u ambulantu hitnog psihijatrijskog prijema, a psihijatar nađe razlog za hospitalno liječenje, treba bolesnikov potpis, odnosno informirani pristanak za liječenje.

Ukoliko ga bolesnik uskrati, a ima medicinskih odnosno psihijatrijskih indikacija za prisilnu hospitalizaciju, može se tamo zadržati najduže 48 sati, unutar kojih psihijatri odlučuju hoće li takvu osobu pustiti ili ići sa prijedlogom prema Županijskom sudu koji donosi pravorijek o prisilnoj hospitalizaciji.

Splitska psihijatrija najopterećenija u državi

Predstojnik Klinike za psihijatriju KBC Split Trpimir Glavina za Hinu otkriva da su prošle godine imali oko 1300 hospitalizacija od čega njih 58 prisilnih.

Na odjelu imaju 80 kreveta među kojima je sedam postelja za duže liječenje, a po posteljnom su kapacitetu najveća klinika u Hrvatskoj te jedina hospitalna institucija na tom području. Posljednjih nekoliko mjeseci imaju visoku popunjenost postelja, od 90 do 100 posto zbog čega su, a i inače, najopterećeniji u državi.

"Jedne godine smo imali 1500 hospitaliziranih bolesnika od čega je njih tisuću došlo u pratnji policije. Godišnje kroz naše psihijatrijske ambulante na klinici prođe oko 65 tisuća pacijenata. U bolnicu Ugljan je lani išlo 25 naših pacijenata, dok je u Psihijatrijsku bolnicu Rab bilo upućeno 315 bolesnika", kazao je Glavina.

Duševne smetnje

Kada se stanari, koji imaju problema sa susjedom s psihičkim smetnjama, obrate djelatnicima Zavoda za socijalni rad prvo se procjenjuje i utvrđuje ima li elemenata za postupanje.

"Ograničenje poslovne sposobnosti određuje se samo ako osoba zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima te ako se zaštita ne može postići blažim mjerama. U praksi se takvi postupci pokreću uz strogo poštivanje prava i dostojanstva osobe.

U slučajevima ozbiljne ili neposredne opasnosti za život ili sigurnost osobe ili drugih osoba primjenjuju se odredbe propisa iz područja zaštite osoba s duševnim smetnjama što je u nadležnosti zdravstvenih ustanova i suda. Građanima koji se osjećaju ugroženo savjetujemo da svaku neposrednu prijetnju ili nasilno ponašanje bez odgode prijave policiji", odgovorili su iz resornog ministarstva.

Poslovna sposobnost

Na splitskom Općinskom sudu kažu da se tijekom postupka lišenja poslovne sposobnosti prvo provodi vještačenje osobe prema kojoj se provodi postupak i to po vještaku medicinske struke, a potom se osoba saslušava.

"U slučaju da se osoba liši poslovne sposobnosti sud će odrediti radnje i poslove koje ta osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu, a istoj potom Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje skrbnika čime se osigurava zaštita onih prava i interesa koji su odlukom suda o lišenju poslovne sposobnosti ograničeni", kazala je glasnogovornica Općinskog suda u Splitu sutkinja Dunja Rumora.

Pred Županijskim sudom u 2025. godini u tijeku je bilo 115 predmeta u kojim postupcima je doneseno 56 rješenja o određivanju prisilnog smještaja, 11 rješenja o upućivanju neubrojive osobe na psihijatrijsko liječenje na slobodi, 42 rješenja o upućivanju neubrojive osobe u psihijatrijsku ustanovu radi provođenja prisilnog smještaja, četiri rješenja o produljenju prisilnog smještaja u psihijatrijskoj ustanovi, jedno rješenje o obustavi postupka te jedna službena bilješka, doznaje se od službenice za informiranje.

Osobe pod skrbništvom

Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te izvješćima pravobranitelja u Hrvatskoj je pod skrbništvom oko 18.000 odraslih osoba, od tog broja je oko 8300 do 8500 njih potpuno lišeno poslovne sposobnosti, a 4300 do 4500 djelomično lišenih poslovnih sposobnosti. 

U registru osoba s invaliditetom iz rujna 2024. godine je 156.228 osoba iz skupine mentalnih oštećenja, 33.366 iz skupine intelektualnih oštećenja te 6125 osoba s dijagnozama iz spektra autizma.

Prevalencija i globalno i u Hrvatskoj je oko 10 posto. Ono što pokazuje veličinu problema u Hrvatskoj je broj hospitalizacija i to da su prema duljini bolničkog liječenja mentalni poremećaji na prvom mjestu iako u ukupnom opsegu bolničkog liječenja mentalni poremećaji sudjeluju s tek šest posto. 

Mentalni rizici

"To je važno zato što pokazuje da još uvijek nemamo adekvatne načine odgovora na te probleme na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Mentalni poremećaji i rizici se ne prepoznaju na vrijeme pa se tako niti liječenje ne započinje na vrijeme", kazala je Danijela Štimac Grbić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a.

Dodaje da bi se pravovremenim prepoznavanjem, adekvatnim liječenjem i organiziranom podrškom u zajednici, potreba za hospitalizacijama u velikoj mjeri mogla smanjiti, mogućnost potpunog oporavka povećati, a stopa invaliditeta značajno smanjiti.

"Potrebno je razvijati oblike skrbi u zajednici te na primarnoj razini zdravstvene zaštite, poticati multidisciplinarni pristup i intersektorsku suradnju kako bi pomoć bila dostupnija i moguća i izvan bolničkog sustava", zaključuje Štimac Grbić.