VIŠE desetaka tisuća ljudi širom Srbije već tri mjeseca svakodnevno izlazi na ulice tražeći pravednije društvo. Vlast prijeti primjenom sile protiv demonstranata. Jesu li promjene uopće moguće? Tekst donosi Deutsche Welle.

"Korupcija ubija." Iza te poruke stali su deseci tisuća građana Srbije koji svakodnevno na ulicama traže političku i kaznenu odgovornost za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, ispod koje je stradalo 15, a teško ozlijeđeno dvoje ljudi.

Prosvjedi iz dana u dan rastu. Demonstracije i blokade puteva postale su svakodnevica u Srbiji. Građani se svakog dana širom Srbije okupljaju kako bi uz 15 minuta tišine odali počast stradalima.

Studenti su blokirali rad gotovo svih fakulteta na tri najveća državna sveučilišta tražeći, između ostalog, ostavke premijera i gradonačelnika Novog Sada.

"Ja ne mogu vidjeti scenarij u kojem ćemo mi izaći s blokade, a da se zahtjevi nisu ispunili. Mislim da se svakako desila prekretnica i da je ovo, definitivno, početak kraja", kaže za DW studentica iz Novog Sada Ana Đurić.

Uz studente je stalo i oko 5.000 profesora i stručnih suradnika. "Kaos, kriminal, vladavina neznanja i loših đaka - to je nešto što čovjek jednostavno ne može gledati", kaže za DW profesorica Pedagoškog fakulteta Ljubica Oparnica. Studenti su joj vratili vjeru u to da su promjene moguće.

"Ja sam stvarno fascinirana načinom na koji studenti rade. To je solidarnost, i taj zid se ne može probiti. Ako svi hoćemo isto, a ovdje je dosta jasno da mi hoćemo novi sistem, novo i drugačije vrijeme, ja nekako mislim da režim jednostavno tu ne može ništa."

Podrška stiže i iz dijaspore - od New Yorka do Melbournea. Građani se okupljaju u svjetskim metropolama u znak podrške, a tenisač Novak Đoković poručuje s Australian Opena da i on stoji uz studente.

Građani doniraju hranu, privatnici potrebnu opremu, taksisti besplatne vožnje, a poljoprivrednici obećavaju da će studente na protestima štititi traktorima.

Neprijateljski odnos države

Štit će im, po svemu sudeći, biti potreban, jer pritisci na studente u blokadi postaju sve veći. Provladini tabloidi ih nazivaju stranim plaćenicima i objavljuju njihove osobne dokumente. Pripadnici sigurnosnih službi posjećuju njihove roditelje.

Na ulicama se bilježi sve više fizičkih napada na demonstrante. Situacija je kulminirala kada se za vrijeme petnaestominutne šutnje za stradale u Beogradu jedan muškarac zaletio automobilom na okupljene i udario studenticu Pravnog fakulteta, zbog čega je ona završila u bolnici s teškim ozljedama.

"Jesmo se potresli, ali to nas neće uplašiti, može nas samo još više razbjesniti", poručuje Ana Đurić.

Opći štrajk

Razljutilo je i brojne građane koji su nakon tog incidenta masovnije izašli na prosvjede i u manjim mjestima širom Srbije. Za studente je to znak da je društvo zrelo za opći štrajk. Vjeruju da sve mora stati kako bi se promjene zaista dogodile. Mnogi su se već odazvali njihovom pozivu.

Odvjetnička komora Srbije stupila je u sedmodnevnu obustavu rada, a u štrajk kreće i dio zaposlenih u Elektroprivredi Srbije. Kako saznaje DW, na obustavu rada sprema se i dio medicinskih radnika i umjetnika zaposlenih u javnim ustanovama kulture.

I prosvjetni radnici uz pomoć roditelja obustavljaju nastavu. Iako su reprezentativni sindikati postigli dogovor s Vladom Srbije o povećanju zarada i proglasili moratorij na štrajk, u više desetaka škola drugo polugodište nije počelo na vrijeme.

"Prosvjeti ne može biti dobro dok u društvu vlada sistemska korupcija. Prosvjeti ne može biti dobro dok se u društvu ne poštuje načelo podjele i smjenjivosti vlasti. Prosvjeti ne može biti dobro dok su donositelji odluka plagijatori, falsifikatori, uzurpatori i manipulatori", poručio je Dušan Kokot iz Nezavisnog sindikata prosvjetnih radnika Srbije. Oni nisu bili među četiri reprezentativna sindikata koji su pregovarali s vladom oko povećanja plaća i izglasali su obustavu rada do daljnjeg.

Predsjednik vlade Miloš Vučević poručio je da će u škole koje su stupile u obustavu rada biti poslana inspekcija i najavio otkaze.

"Ne prijetim nikome, već sam opomenuo sve i zamolio da se ne igraju s djecom i sustavom obrazovanja", rekao je Vučević.

Dvije inspektorice već su se oglasile priopćenjem da su odbile izvršiti taj zadatak, jer se on kosi s profesionalnim i etičkim normama, a u jednoj školi su svi zaposleni potpisali izjavu da će dati otkaz ako bilo tko od zaposlenih bude izložen nekim mjerama.

Vlast u defenzivi

Dok prosvjedi i solidarnost među različitim dijelovima društva rastu, vlast se pokušava izboriti s najvećom političkom krizom u svojoj 12-godišnjoj vladavini. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić demonstrante optužuje za rušenje ustavnog poretka.

"Sve ovo rade strani instruktori, iz više zapadnih zemalja dolaze. Sve to mi znamo, a ima ih i iz istočnih zemalja među onima koji su radili prljav posao za zapadnu agenturnu mrežu", rekao je predsjednik Vučić.

On je oporbi ponudio savjetodavni referendum o povjerenju predsjedniku Republike. Oporba taj prijedlog odbija i traži prijelaznu vladu čiji bi zadatak bio stvaranje uvjeta za fer i poštene izbore. Za SNS to nije prihvatljivo. Oni su već krenuli u kampanju uz slogan "Vjerujem Vučiću".

"Referendum bi čak i za vlast bio veliki izazov", smatra politolog Dušan Spasojević. On vjeruje da će svi ostati na terenu neformalne borbe.

"Djeluje da će oni sada krenuti u neku vrstu protukampanje. Postoje naznake da će se praviti takozvani kontramitinzi već od kraja tjedna i pretpostavljam da je to još jedan od mehanizama kojim će SNS pokušati kontrolirati proteste", kaže Spasojević za DW.

Kuda će Srbija s ove prekretnice? Za profesoricu Ljubicu Opranicu nema dileme. "Jasno je da će se oni teško predati, zato što uživaju ozbiljne privilegije. Zato to izgleda nemoguće. Ali moj osjećaj je da će se ova vlast samo srušiti odjednom kao nadstrešnica koja je pala. Iznenadit ćemo se. Mislim da su oni na kraju snaga", vjeruje ona.

Dušan Spasojević je ipak oprezniji, ali i on vjeruje da s ove točke nema povratka. "Ukoliko vlast i nađe način da izbuši studentske proteste, to će biti jedna vrsta izlaska iz krize, ali će se kriza vratiti u punoj snazi već prvom narednom prilikom", zaključuje Spasojević.