BRITANSKI premijer Keir Starmer jučer je u telefonskom razgovoru poručio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu kako bi bilo "pogrešno" primijeniti carine na saveznike koji se protive američkom preuzimanju Grenlanda, priopćeno je iz Downing Streeta. Ovo je prvi put da su dvojica čelnika razgovarala otkako je američki predsjednik obećao uvesti carine od 10 posto na robu iz osam europskih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, dok se ne postigne dogovor o kupnji otoka od strane SAD-a, piše BBC.

Bijela kuća pojačala je pritisak da SAD preuzme kontrolu nad autonomnim danskim teritorijem iz razloga nacionalne sigurnosti, što je uznemirilo europske saveznike i stanovnike otoka. Sir Keir je više puta ponovio da o budućnosti Grenlanda moraju odlučiti njegovi stanovnici i narod Danske.

Nakon razgovora, glasnogovornica Downing Streeta izjavila je da je premijer rekao Trumpu kako je "sigurnost na dalekom sjeveru prioritet za sve NATO saveznike kako bi se zaštitili euroatlantski interesi". "Također je rekao da je primjena carina na saveznike zbog težnje kolektivnoj sigurnosti NATO saveznika pogrešna", dodala je. Navela je i da je Sir Keir prije razgovora s Trumpom razgovarao sa svojom danskom kolegicom Mette Fredriksen, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.

Zajednički odgovor europskih saveznika

Danska je naglasila da Grenland nije na prodaju i da bi napad na njezin teritorij značio kraj vojnog saveza NATO-a, dok su s Grenlanda poručili da bi radije ostali danski nego postali američki.

Osam zemalja obuhvaćenih Trumpovim planom carina - Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo - u zajedničkoj je izjavi u nedjelju navelo da prijetnje carinama "potkopavaju transatlantske odnose i riskiraju opasnu silaznu spiralu". U izjavi se ističe da nacije "stoje u punoj solidarnosti s Kraljevinom Danskom i narodom Grenlanda" te se naglašava njihova predanost arktičkoj sigurnosti.

Trumpov plan, objavljen u subotu, predviđa uvođenje carina od 10 posto na robu iz osam zemalja od 1. veljače, koje bi se od 1. lipnja mogle povećati na 25 posto, dok se ne postigne dogovor. Američki predsjednik opetovano tvrdi da Danska nema kapacitet zaštititi Grenland od Rusije i Kine te nije isključio preuzimanje teritorija silom, iako je njegova administracija navela da je kupnja prvi korak.

Reakcije u Ujedinjenom Kraljevstvu

Intervencija Sira Keira predstavlja rijedak javni ukor američkom predsjedniku s kojim je dosad imao čvrst odnos. Prethodno je ministrica kulture Lisa Nandy za BBC izjavila da je Trumpova prijetnja carinama "duboko nekorisna i kontraproduktivna" te da je potrebna "zrela rasprava" s Bijelom kućom. Rekla je da bi Trump često "izrazio vrlo snažno mišljenje" prije nego što bi potaknuo "dijalog", dodajući: "On pozdravlja razlike u mišljenjima... a ono što se često događa je pregovaranje." Nandy je također poručila da Ujedinjeno Kraljevstvo neće kompromitirati svoj stav o budućnosti Grenlanda, koji je okarakterizirala kao "nepregovarački".

Trumpova najava izazvala je kritike diljem političkog spektra u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ministrica vanjskih poslova u sjeni Dame Priti Patel rekla je da je prijetnja "potpuno pogrešna" i "kontraproduktivna". Zastupnik Konzervativne stranke Sir Jeremy Hunt izjavio je kako ne vjeruje da će Trump "stvarno provesti" aneksiju Grenlanda, jer bi "invazija na suvereni teritorij NATO saveznika značila kraj NATO-a".

Zamjenik vođe stranke Reform UK Richard Tice rekao je da, iako je "cilj zaštite Grenlanda za sve NATO saveznike ispravan, način na koji Trump to radi potpuno je pogrešan". Vođa Liberalnih demokrata Sir Ed Davey kazao je da Trump "kažnjava Ujedinjeno Kraljevstvo i NATO saveznike samo zato što rade ispravnu stvar", dok je parlamentarna vođa Stranke zelenih Ellie Chowns odluku nazvala "nerazumnom".

Strateška važnost Grenlanda

Položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga strateški važnim za sustave ranog upozoravanja i nadzor plovila u regiji. SAD već ima više od 100 vojnika stacioniranih u svojoj postaji za nadzor projektila na Grenlandu te prema postojećim sporazumima s Danskom ima ovlast tamo stacionirati onoliko vojnika koliko želi. Posljednjih godina porastao je interes za prirodne resurse Grenlanda - uključujući rijetke zemne metale, uran i željezo - koji postaju dostupniji zbog otapanja ledenog pokrova uslijed klimatskih promjena.

Predsjednik Zastupničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson rekao je za BBC prije objave carina da prihvaća da Grenland "nije naša zemlja", ali da ima "stratešku važnost za nas". "Ne predviđam vojnu intervenciju", rekao je, dodajući da su diplomatski kanali "pravi put".

Trump je u subotu izjavio da saveznici "igraju vrlo opasnu igru" te da su doveli u opasnost "Sigurnost, Zaštitu i Opstanak našeg Planeta". Osam nacija u svojoj je zajedničkoj izjavi u nedjelju odgovorilo: "Kao članice NATO-a, predani smo jačanju arktičke sigurnosti kao zajedničkog transatlantskog interesa." Dodaje se da planirana vježba pod vodstvom Danske "odgovara ovoj nužnosti" i "ne predstavlja prijetnju". "Nastavit ćemo stajati ujedinjeni i koordinirani u našem odgovoru. Predani smo očuvanju našeg suvereniteta", zaključuje se u izjavi.

Carine su porezi na strane proizvode koje vladi koja ih nameće plaćaju tvrtke uvoznice, a ne same zemlje izvoznice. Međutim, carine mogu naštetiti gospodarstvima tih zemalja jer tvrtke mogu odlučiti uvoziti manje proizvoda zbog dodatnih troškova.