MOSKVA će pojavu zapadnih vojnika u Ukrajini smatrati izravnom intervencijom, izjavila je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, komentirajući novu deklaraciju Koalicije voljnih u kojoj je najavila da će nakon prekida borbi u Ukrajinu poslati međunarodne vojne snage radi jamčenja sigurnosti i očuvanja mira. Svi takvi vojni kontingenti i objekti smatrat će se legitimnim vojnim ciljevima, poručeno je iz Moskve, prenosi RIA Novosti.

"Razmještanje vojnih jedinica, vojnih objekata, skladišta i druge infrastrukture zapadnih zemalja na teritoriju Ukrajine kvalificirat će se kao strana intervencija koja predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti ne samo Rusije, već i drugih europskih zemalja. Sve takve jedinice i objekti smatrat će se legitimnim vojnim ciljevima", navodi se u priopćenju objavljenom na stranicama ministarstva.

Reakcija Moskve uslijedila je nakon što je britanski premijer Keir Starmer u utorak objavio da je "koalicija voljnih" usvojila deklaraciju o razmještanju trupa nakon postizanja mira. Starmer tvrdi da će, u slučaju primirja, Velika Britanija i Francuska uspostaviti vojne baze diljem zemlje te izgraditi skladišta opreme za Oružane snage Ukrajine.

Zaharova je naglasila da je taj dokument usmjeren na nastavak militarizacije Ukrajine, kao i na eskalaciju i širenje sukoba. Istaknula je kako je završetak sukoba moguć tek nakon uklanjanja njegovih primarnih uzroka, povratka Ukrajine neblokovskom statusu i priznavanja novih teritorijalnih realnosti.

Dodala je da će se ti ciljevi postići ili diplomatskim putem ili u okviru specijalne vojne operacije.

Rasprave o mirovnom planu

Početkom prosinca prošle godine, ruski predsjednik Vladimir Putin primio je u Kremlju američku delegaciju s kojom je razgovarao o mirovnoj inicijativi koju je predložio SAD. Strane nisu uspjele postići kompromisno rješenje, a Putin je kazao kako je Washington podijelio izvorni plan od 27 točaka u četiri paketa i predložio da se o njima raspravlja odvojeno.

Nekoliko dana kasnije u Berlinu je održan sastanak predstavnika SAD-a i Ukrajine, nakon kojeg je priopćeno da su zapadne zemlje pristale pružiti Kijevu sigurnosna jamstva po uzoru na peti članak povelje NATO-a.

Krajem prosinca, američki predsjednik Donald Trump sastao se s Volodimirom Zelenskim na Floridi. Šef Bijele kuće tada je rekao da su strane postigle međusobno razumijevanje o 95 posto pitanja. Nakon toga, Trump je telefonski razgovarao s ruskim kolegom, a Putin ga je tijekom razgovora izvijestio o pokušaju napada ukrajinskih snaga na njegovu rezidenciju.

Kako je istaknuo Putinov pomoćnik Jurij Ušakov, Trump je tijekom razgovora dopustio mogućnost promjene pristupa u radu sa Zelenskim. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov precizirao je da će Moskva, nakon poteza Kijeva, preispitati svoju pregovaračku poziciju.