KOLIKO daleko je Putin spreman ići u Ukrajini i je li spreman upotrijebiti kemijsko i biološko oružje? Ova pitanja se nameću nakon što je Lavrov rekao da Ukrajina ima laboratorije za bojne otrove i zatražio istragu.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zatražio je međunarodnu "istragu" povodom navoda vlastite vlade da Ukrajina ima laboratorije za proizvodnju biološkog i kemijskog oružja. Ovakav razvoj situacije nije neočekivan, piše Deutsche Welle.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg oštro se, na konferenciji za tisak u utorak, osvrnuo na ove "apsurdne tvrdnje Moskve". "Vidjeli smo kako optužuju Ukrajinu i saveznike u NATO-u za proizvodnju i razvoj kemijskog oružja - to je apsolutna laž", naglasio je Stoltenberg i dodao: "Stoga nas pomalo brine mogućnost da su oni ti koji to zapravo planiraju učiniti", rekao je Stoltenberg. On je za njemački list Welt am Sonntag izjavio da bi kemijski napad Rusije na Ukrajinu "bio ratni zločin".

Kemijsko oružje: 'Game changer'

Bi li to bilo dovoljno da NATO intervenira? Poljski predsjednik Andrzej Duda otvoreno je odgovorio na taj izazov. "Ako ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebi bilo koju vrstu oružja za masovno uništenje, to će promijeniti igru", rekao je on za BBC 13. ožujka.

"Sigurno će Sjevernoatlantski savez i njegovi čelnici, predvođeni Sjedinjenim Državama, morati sjesti za stol i ozbiljno razmisliti što učiniti jer u tom momentu situacija postaje opasna", dodao je Duda.

Kad je DW u utorak pitao Stoltenberga bi li takva akcija odnosno upotreba kemijskog i biološkog oružja od strane Rusije promijenila stav NATO-a, šef Zapadne vojne alijanse je izjavio: "Predsjednik SAD-a i drugi saveznici su vrlo jasno dali do znanja da će oni, ukoliko upotrijebe kemijsko oružje, platiti visoku cijenu", odgovorio je Stoltenberg i naglasio: "Neću spekulirati o bilo kakvom vojnom odgovoru od strane NATO-a, osim što ću vrlo jasno reći da je glavna odgovornost NATO-a osigurati obranu i zaštitu svih saveznika."

Nuklearna nervoza

Osim kemijskog oružja, raste zabrinutost da bi Rusija mogla upotrijebiti i nuklearno oružje ili izazvati nesreću u jednoj od četiri ukrajinske nuklearne elektrane, što bi dovelo do zračenja. Među te četiri elektrane je i najveća nuklearna elektrana u Europi - Zaporižja, koja je već bila poprište sukoba – na samom početku invazije.

U ponedjeljak je ukrajinska državna kompanija za nuklearnu energiju Energoatom izvijestila da su ruske snage već krenule u takav rizik, dižući u zrak skladište s municijom u okviru kompleksa nuklearne elektrane Zaporižja.

Velika neizvjesnost i nepredvidljivost razvoja situacije navela je skupinu međunarodnih stručnjaka i nekadašnjih političara, uključujući bivšeg ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova, da izdaju zajedničko priopćenje, upozoravajući na mogućnost "katastrofalnih posljedica".

Oni naglašavaju da "vatra i širenje požara u nuklearnoj elektrani Zaporižja pokazuje kako brzo može doći do nuklearne katastrofe u 'vihoru rata'." Stručnjaci pozivaju na hitan prekid vatre i nastavak "dijaloga, diplomacije i pregovora."

"No go"- politika NATO-a

Budući da je svaki državnik ili političar koji je razgovarao s Vladimirom Putinom zaključio da ruski predsjednik ne planira zaustaviti rat, stalno se postavlja pitanje kako bi NATO odgovorio na eskalaciju sukoba i prijetnju koja se odnosi na moguću upotrebu oružja za masovno uništenje unutar i izvan Ukrajine.

Ian Bond iz Centra za europske reforme (Center for European Reform) rekao je za DW da, i pored toga što zvuči nevjerojatno, takav scenarij nije nemoguć. S obzirom na Stoltenbergove izjave, "Rusi vjerojatno rade stvari koje sugeriraju da se "nekako" spremaju pokrenuti na takvu vrstu napada".

"NATO je, s pravom ili ne, povukao ovu žarkocrvenu liniju i poručuje: nećemo braniti teritorij Ukrajine, ali ćemo braniti teritorij NATO-a", kaže Ian Bond. "To je gotovo pa pozivanje Putina da ide do te 'crvene linije'. Pretpostavljam da Putin razmišlja ovako: OK, ako kažu da to neće učiniti ukoliko mi ne pređemo tu crtu, onda bismo mogli ići do te crte. Možda bismo je čak mogli i malo prijeći a da se oni još uvijek ne odluče ulaziti u sukob sa mnom".

Iako Bond naglašava da Putinova potencijalna upotreba kemijskog oružja - osobito ako bi zahvatila teritorij zemalja članica NATO-a - za sada ostaje nešto što je jako spekulativno, vjeruje da je u interesu Zapadne alijanse ne elaborirati o tome kako će odgovoriti ako do toga dođe.

NATO nema kemijsko oružje, napominje Ian Bond, ali bi "mogao ostaviti nejasnim bi li, ako bude napadnut oružjem za masovno uništenje, mogao odgovoriti upotrebom vlastitog oružja za masovno uništenje, koje ne bi bilo kemijsko, već nuklearno".

Potrebna je jasna prijetnja

Veronika Vichova, zamjenica direktora Centra za europske vrijednosti i sigurnosnu politiku sa sjedištem u Pragu, izjavila je za DW da se ne slaže s tom strategijom – i to ne u smislu provedbe, već u smislu komuniciranja. Ona smatra da bi NATO trebao otvoreno priznati da bi moglo doći do napada oružjem za masovno uništenje - ne samo na Ukrajinu već i na neku od zemalja saveznica.

"Trebali su se već razraditi scenariji i oni su trebali biti iskomunicirani, ne samo interno već i u pravcu Rusije", kaže Vichova. "Trebala bi postojati izjava NATO-a u kojoj se kaže: 'Ako se dogodi to i to, mi ćemo učiniti ovo'." Vichova ukazuje da Zapad sam sebe zavarava ako vjeruje da prepuštanje nečega imaginaciji može spriječiti eskalaciju sukoba.

"Putin je pokazao da mu ne treba stvarna provokacija", rekla je. "On će uraditi sve što bude htio."

Veronika Vichova kaže i da je njena veća briga moral Ukrajinaca koji svaki dan ginu braneći svoju zemlju. Jer, NATO im "doslovno samo šalje poruku koja glasi: "Mi zapravo nećemo poduzeti sve što je u našoj moći da vam pomognemo".