ETNIČKI Armenci u azerbajdžanskoj odcijepljenoj regiji Nagorno-Karabahu pristali su danas na ruski prijedlog o prekidu vatre, 24 sata nakon što je Azerbajdžan započeo ofenzivu za povratak kontrole nad enklavom u kojoj su poginuli deseci i ozlijeđene stotine.

>> Armenci se predali nakon 24 sata rata

Armenske separatističke snage u Karabahu rekle su da je Azerbajdžan probio njihove linije i zauzeo brojne uzvisine i strateška cestovna čvorišta dok je svijet stajao po strani, ne poduzimajući ništa. Samoprozvana "Republika Artsak" rekla je da u takvim okolnostima nije imala izbora nego prekinuti neprijateljstva danas u 13 sati po lokalnom vremenu.

"Postignut je dogovor o potpunom prekidu neprijateljstava"

"Vlasti Republike Artsak prihvaćaju prijedlog zapovjedništva ruskog mirovnog kontingenta o prekidu vatre", rečeno je. "Uz posredovanje zapovjedništva ruskog mirovnog kontingenta stacioniranog u Nagorno-Karabahu, postignut je dogovor o potpunom prekidu neprijateljstava od 13 sati 20. rujna 2023. godine."

Azerbajdžan je potvrdio da je postignut dogovor o prekidu vatre. Ruske mirovne snage Azerbajdžanu su prenijele apel karabaških Armenaca za prekid vatre.

Kako je sve počelo? 

Azerbajdžan je započeo svoju operaciju protiv Nagorno-Karabaha u utorak, nakon što su neki od njegovih vojnika ubijeni u, kako je Baku rekao, napadima iz planinskog područja, koje je Azerbajdžan izolirao.

Baku je zahtijevao da se separatističke političke vlasti u Karabahu, koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, također raspuste prije bilo kakvih razgovora o budućnosti regije koju Azerbajdžan želi u potpunosti integrirati te da polože oružje i razoružaju se.

Separatisti polažu oružje, sutra kreću pregovori o reintegraciji

Armenski separatisti iz Nagorno-Karabaha najavili su da će danas položiti oružje u sklopu postignutog prekida vatre i da će sutra početi pregovori o ponovnoj integraciji sporne regije u Azerbajdžan.

"Postignut je dogovor o povlačenju preostalih postrojbi i vojnika oružanih snaga Armenije... te o raspuštanju i potpunom razoružanju oružanih formacija obrambene vojske Nagorno-Karabaha", objavilo je vodstvo separatista najavljujući i početak pregovora o "reintegraciji" teritorija u Azerbajdžan sutra u azerbajdžanskom gradu Jevlahu.

Ministarstvo je priopćilo da su armenske snage u Karabahu pristale "položiti oružje, napustiti borbene i vojne položaje i potpuno se razoružati", a svo oružje i tešku opremu predati azerbajdžanskoj vojsci.

Što prekid vatre znači za regiju i svijet?

Thomas de Waal, viši suradnik u istraživačkom centru Carnegie Europe, komentirao je za Guardian što današnji prekid vatre znači za regiju, ali i svijet.

"Primirje je pozitivno, očito, ako potraje, jer će prijetnja masovnog krvoprolića biti izbjegnuta", rekao je De Waal. “Ono što vidimo ovdje je intervencija Rusije u ime Azerbajdžana kako bi zadržala svoje mirovne snage u Karabahu barem na neko vrijeme, a time i uporište na Južnom Kavkazu", dodaje.

Glavni gubitnici su karabaški Armenci koji su izgubili svoju 35-godišnju borbu za samoodređenje ili odcjepljenje od Azerbajdžana. Oni sada gube bilo kakva sredstva samoobrane i suočavaju se s vrlo neizvjesnom budućnošću u Azerbajdžanu. Karabahi su možda izbjegli potpuno uništenje, ali vjerojatnije su suočeni s usporenim uklanjanjem iz svoje domovine, jer im Azerbajdžan ne nudi nikakvu autonomiju ili posebna politička prava", objasnio je.

Drugi gubitnici, rekao je, "su Europska unija i Sjedinjene Države, koje su se jako trudile biti posrednici u ovom sukobu, ali čija se poruka o pravima i međunarodnim jamstvima utopila u oštrijim porukama Azerbajdžana i Rusije".