NOVE, strože mjere Hrvatske narodne banke za odobravanje kredita, koje su na snazi od prvog srpnja, dovele su do promjena u navikama potrošača. Suočeni s težim pristupom bankarskim zajmovima, dio građana okrenuo se tržištu brzih online kredita, no financijski stručnjaci upozoravaju da s takvim zaduživanjem treba biti vrlo oprezan, piše HRT.

Usporenje bankarskog kreditiranja

Cilj HNB-a bio je usporiti zaduživanje kućanstava, posebice kada je riječ o gotovinskim kreditima, a prvi rezultati već su vidljivi. "Mi već sada vidimo trend smanjenja tih kredita, odnosno smanjenja rasta. Kada govorimo o kreditima koji su van bankarskog sustava, u nereguliranom dijelu tu svakako treba biti oprezan", navela je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko.

S druge strane, zbog HNB-ovih mjera raste potražnja za takozvanim instant kreditima, koji se kreću od tisuću do pet tisuća eura, a odobravaju ih financijski posrednici. "U ovom trenutku postotak kredita koji se ne vraćaju su u niskim postocima, u razinama od 3-4 posto. Tako da iz naše perspektive nije bilo potrebe za takvim potezima. Međutim HNB je donio takvu odluku", rekao je kreditni posrednik Dražen Horvat.

Skupa cijena brze gotovine

Tržište brzih online kredita u ekspanziji je - prije nekoliko godina na njemu su djelovala tri posrednika, a danas ih je petnaestak. Građane privlače ponudom kredita bez suvišne papirologije i brzom isplatom, neovisno o kreditnoj sposobnosti. Ipak, cijena je visoka, a kamate mogu biti i iznimno velike. "To je proizvod koji ima mali iznos, kratak rok i visoku cijenu. Kamate su nekoliko stotina posto, međutim građani bi trebali biti svjesni što uzimaju. Trebali bi čitati što potpisuju jer što se tiče transparentnosti, sve piše", kazao je Igor Škrgatić iz Udruge Padobran.

Građani za takvim kreditima najčešće posežu kako bi platili dospjele obveze ili pokrili iznenadne troškove. "Ljudi ako su u potrebi vjerojatno će posegnuti za tim. U mojoj obitelji često uzimaju instant kredite i na kraju ispadne više nego što bi trebali platiti", jedan je od komentara građana.

HANFA upozorava na prijevare

Na oprez pozivaju i iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), ističući porast broja investicijskih prijevara. "Ulazak u jedan aranžman koji je čudan u smislu da je online, da nema papira, da nikada fizički ne vide tu osobu, to su sve elementi koji trebaju biti alarm kod naših građana da ne pristaju na takve aranžmane", pojašnjava predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman.

Mnogi o mogućim posljedicama ne razmišljaju dok ne nastane problem, a nerijetko sve završi blokadom računa. Podaci s kraja listopada pokazuju da je u Hrvatskoj bilo evidentirano nešto više od 200 tisuća blokiranih građana, što je za 1,4 posto više nego u prethodnom mjesecu. Njihov dug prema financijskim institucijama iznosi 730 milijuna eura.