HRVATSKA postaje useljenička zemlja i treba voditi stimulativnu imigracijsku politiku, suglasna je većina sudionika današnjega okruglog stola održanog u Saboru, na temu vladina prijedloga Strategije migracijske politike za iduće dvije godine.

Iako pozdravljaju donošenje migracijske strategije, sudionici rasprave predlagatelju zamjeraju što se koncentrirao isključivo na "policijske" teme sprječavanja ilegalnih imigracija i nadzora granice, a ne govori o temama poput integracije stranaca i ciljanog useljavanja visokoobrazovane radne snage.

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Jakov Gelo upozorio je na negativne demografske trendove koji bi, kaže, u idućih pola stoljeća mogli ugroziti socijalne i mirovinske fondove, pa i sam gospodarski razvoj Hrvatske.

Očekuje, stoga, da će Vlada do kraja godine predložiti pronatalitetnu i selektivnu imigracijsku politiku.

S ocjenama o nezaustavljivom starenju stanovništva nije suglasna Silva Mežnarić, iz Instituta za narodnosti i migracije.

Ona, naime, smatra da Hrvatska nije među "najvećim tragičarima".

Po negativnoj stopi nataliteta Hrvatska nije među prvih deset zemalja u Europi, a od 2003. je u migracijskom plusu - u zemlju useljava više ljudi nego što je napušta, ustvrdila je Mežnarić.

Upozorila je, međutim, na slabu obrazovnu strukturu useljenika, ali i taj se trend, kaže, mijenja nabolje. Mežnarić smatra da bi strategija trebala govoriti i o prisilnim migracijama u ratnom razdoblju, budući da još nije dovršen proces povratka izbjeglica.

Wilfried Buchorn iz UNHCR-a upozorava, pak, da bi Hrvatska trebala biti dobrohotnija prema tražiteljima azila, budući da su odbijena sva 632 do sada podnesena zahtjeva.

U radu okrugloga stola, održanog u organizaciji saborskog Predsjedništva, saborski zastupnici nisu sudjelovali, a uvodnu riječ stručnjaka pratilo je svega nekoliko zastupnica, isključivo iz HDZ-a.