U POSLJEDNJIH 18 mjeseci u 23 oružana sukoba diljem svijeta ubijeno je više od 100.000 civila, dok se ratni zločini poput mučenja i silovanja provode gotovo bez ikakvih posljedica. To je ključni zaključak opsežnog istraživanja koje upozorava da je međunarodno pravo, osmišljeno da ograniči posljedice rata, na rubu sloma, piše The Guardian.

Sveobuhvatna studija Ženevske akademije za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava, nazvana "War Watch", detaljno opisuje smrt 18.592 djece u Gazi, porast civilnih žrtava u Ukrajini te "epidemiju" seksualnog nasilja u Demokratskoj Republici Kongo. Razmjeri kršenja i nedostatak dosljednih međunarodnih napora da se ona spriječe toliko su veliki da studija zaključuje kako se međunarodno humanitarno pravo nalazi na "kritičnoj točki pucanja".

Kršenja međunarodnog prava

"Zvjerstva se ponavljaju jer su se prethodna tolerirala. Naši postupci, ili njihovo izostajanje, odredit će hoće li međunarodno humanitarno pravo u potpunosti nestati", izjavio je Stuart Casey-Maslen, glavni autor izvješća.

Zakoni oružanog sukoba, čiji je ključni cilj zaštita civila, značajno su razvijeni nakon Drugog svjetskog rata, ponajviše kroz Ženevske konvencije iz 1949. godine. Studija "War Watch" analizirala je 23 oružana sukoba u razdoblju od srpnja 2024. do kraja 2025. godine.

"Ne znamo točan broj civila ubijenih u neprijateljstvima tijekom 2024. i 2025. godine, ali znamo da je ta brojka znatno iznad 100.000 u svakoj od te dvije godine", navodi se u istraživanju.

U izvješću se dodaje da su "teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena u ogromnim razmjerima i uz nekontroliranu nekažnjivost", dok su napori za pokretanje kaznenih progona za ratne zločine kao odgovor bili ograničeni.

Gaza: Više od 18.000 ubijene djece

Jedan od najsmrtonosnijih sukoba bio je u Gazi, gdje je Izrael provodio napade zračnim udarima i kopnenim operacijama tijekom dvogodišnjeg rata koji je započeo napadom Hamasa 7. listopada 2023. godine.

Istraživanje bilježi da se ukupno stanovništvo Gaze "smanjilo za oko 254.000 ljudi, što je pad od 10.6% u usporedbi s procjenama prije sukoba". Iako je u listopadu 2025. dogovoren prekid vatre, stotine Palestinaca ubijene su u borbama i nakon toga. Do kraja 2025. ubijeno je ukupno 18.592 djece i oko 12.400 žena.

Porast broja civilnih žrtava u Ukrajini

U Ukrajini je 2025. godine "ubijeno više civila nego u prethodne dvije godine" - zabilježeno je ukupno 2.514 žrtava, što je, kako navodi "War Watch", porast od 70% u odnosu na broj ubijenih 2023. godine. Ruski napadi bespilotnim letjelicama namjerno su ciljali civile, a milijuni domova ostali su bez struje i drugih osnovnih usluga.

Seksualno i rodno uvjetovano nasilje dokumentirano je u gotovo svakom analiziranom sukobu. U Demokratskoj Republici Kongo zabilježena je "epidemija takvog nasilja" koju su činile gotovo sve strane u sukobu. Žrtve, većinom žene i djevojčice, bile su stare od jedne do 75 godina.

Brutalno seksualno nasilje zabilježeno je i u Sudanu nakon što su pobunjenici u listopadu 2025. zauzeli El Fasher. "Preživjele žrtve svjedočile su o grupnim silovanjima koja su počinili borci RSF-a", stoji u izvješću, uz navode da je zlostavljanje trajalo satima ili danima, ponekad i pred članovima obitelji.

Poziv na hitno djelovanje

Autori izvješća ističu da, iako Ženevske konvencije obvezuju svaku državu da "poštuje i osigura poštivanje" međunarodnog humanitarnog prava "u svim okolnostima", u praksi postoji sve veći jaz između obveza iz sporazuma i stvarnosti koja dopušta sve više ratnih zločina.

"Rješavanje raširene nekažnjivosti za teška kršenja međunarodnog prava trebalo bi tretirati kao politički prioritet", zaključuje studija. Autori predlažu niz mjera za smanjenje broja ratnih zločina.

Među prijedlozima je uvođenje i provedba zabrane prodaje oružja svim zemljama "gdje postoji jasan rizik da će se isporučeno oružje ili streljivo koristiti za počinjenje ili olakšavanje teških kršenja" međunarodnog humanitarnog prava.

Također se predlaže zabrana upotrebe nenavođenih bombi ili nepreciznog dalekometnog topništva u naseljenim područjima, kao i ograničavanje upotrebe dronova i ciljanja uz pomoć umjetne inteligencije protiv civila.

Studija se zalaže i za "osiguravanje sustavnog kaznenog progona za ratne zločine" te poziva na odgovarajuću političku i financijsku potporu Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Haagu i nacionalnim sudovima za ratne zločine. Pritom se napominje da mnoge velike sile, uključujući SAD, Rusiju, Kinu, Izrael i Indiju, nisu članice ICC-a.