VIŠEMJESEČNA žega uništila je do 90 posto usjeva u BiH, gurajući poljoprivrednike i stočni fond pred potpuni kolaps. Dok poljoprivrednici bilježe milijunske gubitke, rješenja za nedostatak navodnjavanja nema, piše Deutsche Welle.

Dugotrajni toplinski val i višemjesečni manjak oborina doveli su bosanskohercegovački agrarni sektor na rub potpunog kolapsa, pri čemu su pojedine ratarske i povrtlarske kulture pretrpjele gubitke i do 90 posto. Dok proizvođači zbrajaju milijunske gubitke i strahuju za opstanak stočnog fonda, institucionalni odgovori u Bosni i Hercegovini ostaju zarobljeni u sporoj administraciji i ponavljanju privremenih mjera.

Slaba korist od vlasti

Na udaru nezapamćene žege prve su stradale proljetne kulture, a kukuruz je pretrpio najteže posljedice. Na parcelama diljem Semberije, Posavine i Lijevče polja, ali i u središnjim dijelovima zemlje, stabljike su zakržljale, a klipovi se na velikom broju njiva nisu ni formirali. Zbog nedostatka vlage udruge procjenjuju da će gubici prinosa na nezaštićenim površinama biti između 70 i 90 posto.

"Gorivo je otišlo na 3.5 marke, suša je uništila sve, nemamo što očekivati", kaže predsjednik Udruge poljoprivrednika Semberije Željko Stanić, koji kaže da im bez pomoći vlasti nema spasa.

"To je sve na kapaljku. Nema konkretne potpore da bi se sanirale štete. Imali smo i elementarnu nepogodu ranije i nikakvu pomoć nismo dobili", kaže Stanić.

Osim kukuruza, velike štete bilježe se i na soji, gdje je toplinski stres prepolovio urod mahuna. Povrtlari koji nemaju stabilan pristup podzemnim vodama ili kanalima bilježe spržene usjeve paprike, rajčice i kupusa. Čak su i voćnjaci u brdsko-planinskim predjelima pretrpjeli znatna oštećenja.

"Stanje je loše, teško, posebno kada je riječ o kukuruzu, voću i povrću. Problemi su i u stočarskoj proizvodnji, životinje doživljavaju toplinske udare", kaže Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

Stočarski fond pred kolapsom

Najveći strah poljoprivrednika nije vezan samo uz propalu žetvu, nego i uz lančanu reakciju koja pogađa stočarstvo. Kukuruz i soja temelj su prehrane goveda, svinja i peradi, a njihov izostanak znači drastično poskupljenje koncentrirane stočne hrane.

Poljoprivrednici otvoreno upozoravaju da će manjak silaže natjerati mnoge farmere na rasprodaju ili prisilno klanje muznih grla. Kada se tomu doda opasnost od pojave mikotoksina i aflatoksina u usjevima izloženima ekstremnom stresu, kvaliteta preostale hrane postaje dodatni sanitarni i ekonomski rizik.

Na apele udruga s terena entitetske vlasti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH uglavnom nude poznati repertoar obećanja o izvanrednim intervencijama, ali konkretni mehanizmi još kasne. Unatoč zahtjevima agrarnih saveza da se proglasi stanje elementarne nepogode kako bi se oslobodila namjenska proračunska sredstva i sanirale izravne štete, odluke se prebacuju s općinskih na entitetske razine.

Prebacivanje odgovornosti

"Iz Federalne uprave civilne zaštite, u ovom trenutku ni na jednom dijelu Federacije BiH nije na snazi stanje prirodne i druge nesreće proglašeno od strane lokalnih zajednica. Pratit ćemo stanje na ovom području i ako neke od općina ili gradova proglase stanje, vjerujem da će isto razmotriti i kantoni, a potom i Federacija BiH", odgovorio je resorno nadležni ministar u federalnoj vladi Kemal Hrnjić nakon brojnih upita hoće li i kada entitetske vlade reagirati, s obzirom na to da poljoprivreda nije u nadležnosti države.

Riječ je o klasičnom prebacivanju odgovornosti na niže razine vlasti, koje prve moraju proglasiti elementarnu nepogodu, ali nemaju novca za pokrivanje štete. To je odličan scenarij i za entitetske vlasti, koje se u ovom slučaju bave isključivo prebacivanjem odgovornosti.

"U 25 godina koliko se bavim voćarstvom, ovo je najteža godina. I suša i cijene", kaže Raif Čolić, najveći proizvođač i uzgajivač šljiva u gradačačkom kraju i široj regiji.

Voćari su očekivali velik prinos ove godine, no suša je uništila svaku nadu.

"Prinosi su katastrofalni, posebno kod kruške, jer prve klase uopće nema. I jabuke su ostale dosta sitne", kaže predsjednik Udruženja voćara RS-a Dragoje Dojčinović.

Kronični izostanak sustavnog navodnjavanja

Resorna ministarstva najavljuju razmatranje ubrzane isplate redovitih poticaja, premija po hektaru i mogućnost raspodjele subvencioniranog dizelskog goriva za predstojeću sjetvu. Ipak, agrarni analitičari upozoravaju da takve mjere predstavljaju samo gašenje požara. Poljoprivrednicima novac treba odmah kako bi pokrili dospjele troškove repromaterijala jer s praznim računima mnogi neće imati sredstava za jesensku sjetvu pšenice i ječma.

Ova suša nije iznimka, nego sve očitija klimatska stvarnost na Balkanu, no odnos institucija prema infrastrukturi ostaje nepromijenjen. U Bosni i Hercegovini navodnjava se tek neznatan postotak obradivih površina, dok se većina gospodarstava i dalje oslanja isključivo na vremenske prilike. Projekti hidromelioracije napreduju sporo, a postojeći kanali često su zapušteni ili nefunkcionalni.

Ekonomisti upozoravaju da cijeli Balkan ulazi u razdoblje očekivanog rasta cijena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a poskupljenja bi najviše mogla pogoditi stočnu hranu, a posredno i meso i mlijeko. Ako vlasti, bez obzira na to o kojoj je razini riječ, ne počnu poticati izgradnju suvremenih akumulacija, subvencionirati opremu za navodnjavanje i razvijati sustav osiguranja usjeva, suša će nastaviti prazniti sela brže od bilo kojeg drugog gospodarskog čimbenika.