SVAKI treći učenik viših razreda osnovne škole barem jednom na mjesec doživi nasilje na internetu, a svaki četvrti priznaje da se nasilno ponaša online, pokazalo je istraživanje o vršnjačkom i digitalnom nasilju koje su proveli Centar za sigurniji internet i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu.

U nacionalnom istraživanju, u okviru međunarodnog projekta "deShame Hrvatska", sudjelovalo je 1727 učenika od 5. do 8. razreda osnovne škole.

Ono je utvrdilo da svaki treći učenik (34,2%) doživljava nasilna online ponašanja barem jednom mjesečno, a svaki četvrti učenik (24,1%) priznaje da u istom razdoblju čini nasilna ponašanja na internetu, čime, ističe se, nasilje više nije rijetkost nego postaje zabrinjavajuće normalizirano ponašanje.

Seksualizirani sadržaji

Gotovo svako sedmo dijete (14,8%) u osnovnoj školi barem je jednom dogovorilo susret uživo s osobom koju je upoznalo preko interneta, što raste s dobi, pa je u 7. razredu takve susrete dogovorilo 19,3 posto učenika.

Slanje samogeneriranih sadržaja pojavljuje se već u 5. razredu, a ono što se ističe kao posebno alarmantno je da trećina učenika osmih razreda šalje seksualne sadržaje poznatim osobama pod ucjenom ili pritiskom.

Svako treće dijete u 8. razredu prima seksualizirane sadržaje od osobe koju poznaje.

Nasilje među djecom u školama

Gotovo sva djeca doživljavaju nasilje u školi, a polovica njih priznaje da ga i sami čine. Podaci su pokazali da je 4 od 5 učenika ili njih 82,4% izjavilo da su barem jednom bili izloženi nekom obliku vršnjačkog nasilja, a značajan broj učenika pri tom ima i iskustvo počinitelja. Tako više od polovice učenika ili 54,3 posto priznaje da su barem jednom počinili neki oblik nasilja.

Kada je riječ o neprimjerenom seksualiziranom ponašanju među vršnjacima čak 19,6 posto učenika izjavilo je da su barem jednom doživjeli da ih netko dodiruje po tijelu na neugodan način, a 10 posto učenika priznaje da su takvo ponašanje činili. Stanje je posebno alarmantno u 5. razredu gdje gotovo svaki šesti učenik izjavljuje da je imalo takva iskustva.

Prvi mobitel s osam godina

Prema rezultatima istraživanja prosječna dob kada učenici dobivaju vlastiti mobitel je osam godina, a s deset godina otvaraju prve profile na društvenim mrežama. To znači, ističe se u istraživanju, da najmanje 50 posto učenika do kraja 4. razreda već ima aktivan profil.

Čak 13,2 posto osnovnoškolaca provodi više od sedam sati na dan na internetu, a najčešće koriste TikTok, Snapchat i YouTube. Instagram postaje sve važniji u višim razredima, iako je istraživanje pokazalo da još nije dominantna mreža kao među srednjoškolcima.

U istraživanju se posebno ocijenilo zabrinjavajućim da čak 23,5 posto učenika ima javne profile već u osnovnoj školi čime se izlažu rizicima. Djevojčice su pritom opreznije, pa njih 50,1 posto ima u potpunosti privatne profile, dok je to slučaj kod 29,5 posto dječaka. Gotovo polovica djece (49,4%) koristi samo jedan profil, a njih 7,7 posto uopće nema profil na društvenim mrežama.

Reakcija djece na nasilje

Zabrinjava podatak, ističe se u istraživanju, da bi velik broj djece nasilje radije prešutio nego podijelio s odraslima. Iako većina učenika navodi da bi se u slučaju nasilja uživo obratila roditeljima (87,6%) ili nastavnicima (86,8%), čak 64,1 posto učenika priznaje da za nasilje ne bi nikom reklo, što otkriva veliki jaz između deklarativnog povjerenja i stvarne spremnosti da potraže pomoć.

U digitalnom prostoru problem je još izraženiji, pa 54,2 posto djece izjavljuje da nikome ne bi rekli da su doživjeli online nasilje i radije se odlučuju za blokiranje počinitelja (72,3%) ili prijavljivanje platformama (66,2%) nego da traže pomoć odraslih.

Istraživanje je pokazalo i da se svako peto dijete osjeća ranjivo, ugroženo ili neprihvaćeno od vršnjaka, a iskazuju i nezadovoljstvo školom. Zabrinjava, ističe se, da se čak 19,8 posto učenika u školi ne osjeća sigurnim, dok se svaki osmi učenik osjeća nesigurno na putu do škole.

Značaj udio djece, njih između 15 i 27 posto osjeća se bez oslonca. Svaki sedmi učenik nema povjerenje da će mu nastavnici pomoći u problematskim situacijama, a gotovo 27 posto smatra da im u slučaju problema ne bi pomogli njihovi vršnjaci.

Među preporukama koje je dalo ovo istraživanje ističe se što ranija prevencija, posebna usmjerenost na ranjivu skupinu, prijavljivanje nasilja, ciljano razvijene edukacije i zajedničko djelovanje odraslih i vršnjaka. 

Osim Centra za sigurniji internet i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, u istraživačkom timu sudjelovali su profesori s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.