PREMA službenim podacima Centra za vozila Hrvatske, u Hrvatskoj su u 2018. bila registrirana 452 električnih automobila, što je u odnosu na prethodnu godinu za 182 više nego godinu ranije.

Prema podacima agencije Promocija plus, od siječnja do 31. kolovoza na hrvatskom je tržištu prodano 117 električnih vozila. Od tog broja najviše je električnih automobila Hrvatima prodao Hyundai - 34, slijedi Nissan s 23 vozila, Smart sa 17 vozila, Tesla s 13 vozila, BMW s 9 vozila, Volkswagen sa 6 vozila, Audi s 5 vozila, Renault i Jaguar s 4 vozila te Rariro s 2 vozila.

U kolovozu 2019. je udio automobila s benzinskim motorom porastao na, u 21. stoljeću rekordnih 61,1%, a udio dizelaša pao je na 35,3%. Hibrida je bilo 2,4%, plinaša 1,0% i električnih 0,2%.

Dubrovnikom će taksi službu obavljati samo električni taksiji?

Zanimljivo je spomenuti kako jedan hrvatski grad razmišlja o tome da taksi prijevoz smiju obavljati isključivo električni automobili. Radi se o Dubrovniku, čiji je gradonačelnik najavio da grad više ne može podnijeti stanje kakvo je trenutačno, s velikim broj taksija, niti će ga podnositi.

Sajam automobila u Frankfurtu otkrio novitete

A nedavni frankfurtski Autoshow jasno je dao do znanja da električni automobili zaslužuju sve veću pažnju autoindustrije, ali i javnosti. Naime, tamo su predstavljeni brojni električni auti koji uskoro dolaze u prodaju.

Primjerice, VW je predstavio i ID.3, prvi električni model namijenjen obiteljima čija cijena ne ide u nebo. Osam godina jamstva na baterije, doseg od 550 km i početna cijena od 30.000 eura su veliki mamci. Uostalom, auto je zakaparilo preko 30.000 kupaca. Mogli su ga kapariti i hrvatski kupci, ali na raspolaganju im je bilo tek 20-ak automobila. Proizvodnja modela ID.3 1ST trebala bi prema planu započeti krajem 2019. godine, a prva bi vozila kupci trebali dobiti sredinom 2020. godine.

Hoće li električni automobili zaista biti jeftiniji u budućnosti?

Prema istraživanju Deloittea, iz veljače ove godine, već 2020. godine tržište bi trebalo narasti na 4 milijuna električnih vozila, a 2025. na 12 milijuna.
Iako se drastičan rast nastavlja i dalje te najavljuju 21 milijun električnih vozila do 2030. godine, stručnjaci u Deloitteu kažu kako to znači ogromne viškove u proizvodnji.

Njihov scenarij kaže da će 2030. godine biti proizvedeno 14 milijuna više električnih vozila od potreba tržišta, a to znači između ostalog i dodatan pad cijena.

Posljednje analize kažu da će se cijena električno pogonjenih i vozila na fosilna goriva izjednačiti najkasnije do 2024. godine.

Električni automobili u proizvodnom asortimanu definitivno imaju tržišno opravdanje. Godine 2017. je prvi put u svijetu prodano preko milijun električnih automobila, a već godinu dana kasnije prodaja je udvostručena. No to su još uvijek mali iznosi, pa tako udio prodaje električnih vozila i plug-in hibrida na svjetskoj razini iznosi tek 2,2%.

Norvežani obožavaju električne aute

Vodeća u svijetu po broju prodanih električnih automobila je, prema podacima iz srpnja, Norveška. Gotovo polovina novih automobila prodanih u Norveškoj u prvoj polovini ove godine koristila je kao pogonsko sredstvo isključivo struju, čime je ta skandinavska zemlja učvrstila vodeću poziciju u svijetu po broju prodanih električnih vozila. Ukupno 48,4 posto svih novih automobila prodanih u Norveškoj u prvoj polovini godine bilo je električno. Usporedbe radi, u cijeloj prošloj godini njihov je udio u prodaji iznosio 31,2 posto, pokazuju podaci Norveškog cestovnog saveza. Kako bi ostvarila zacrtani cilj i do sredine idućeg desetljeća okončala prodaju dizelaša i benzinaca, Norveška kupce automobila s baterijskim pogonom oslobađa obveze plaćanja velikih poreza. Dodatni su mamac pogodnosti poput popusta na cestarine.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) koja u kategoriju električnih automobila uvrštava i hibridne modele, objavila je da je udio Norveške u globalnoj prodaji električnih automobila 2017. godine iznosio 39 posto. Na drugom je mjestu Island s 12 posto, a na trećem Švedska sa šest posto.

Englezi uvode obaveznu ugradnju punjača za električne automobile u novoizgrađenim kućama?

Što se tiče punionica, zanimljivo je spomenuti stanje u Engleskoj. Naime, kako su neki britanski mediji nedavno javili da će Engleska prva u svijetu uvesti obaveznu ugradnju punjača za električne automobile u novoizgrađenim kućama. Objavio je to Auto Express koji kaže da će to biti  biti najisplativija opcija za vozače, a navodi se i kako će na javnim mjestima za punjenje od iduće godine biti dostupno beskontaktno plaćanje.

Englezi su najavili i kako je ovo tek dio strategije Road to Zero vrijedne milijardu i pol funti koja za cilj ima do 2040. godine u potpunosti zabraniti prodaju vozila bez barem djelomičnog električnog pogona. Detalji još uvijek nisu poznati, ali svi automobili će morati biti u mogućnosti voziti barem 80 kilometara na jednom punjenju, što bi značilo da će na cestama ostati samo čisti električni automobili, hibridi i vodikova vozila.

Isplativost električnog auta

Saša Kauzlarić, zaljubljenik u električne automobile i vlasnik nekoliko njih, Indexu je kazao kako je isplativost električnih automobila višestruka.

U pet godina vožnje električnog automobila, tvrdi Kauzlarić, isplati se puna razlika u cijeni električnog automobila u odnosu na bilo koji drugi, čak i ako je malo korišten. U slučaju veće potrošnje pak, ušteda je značajna: nema troškova servisa, motori su gotovo neuništivi, a baterija izdržljiva.

„Dvaput sam ostao bez struje“

Svoj prvi električni automobil Kauzlarić je kupio 2014. godine, kroz državne poticaje, kao i sve ostale. Tada je, prisjeća se, u Zagrebu postojala samo jedna punionica na Energetskom institutu Hrvoje Požar u Savskoj ulici. Sljedeću je ugradio City centar, uslijedili su trgovački lanci, gradske garaže, a zatim gradovi. Tek 2016. Zagreb je napravio tri punionice. Danas ih ima oko 40.

„Tijekom 2014. i 2015. dvaput sam ostao bez struje jer nije bila dovoljna infrastruktura“, prisjeća se Kauzlarić.

„Sada se to ne može dogoditi, a postoji i aplikacija koja pokazuje informacije o najnovijim punjačima, u Hrvatskoj i u svijetu.“

Punjači su također postali moderniji i brži, što ipak najviše ovisi o strukturi struje, u čemu je najbitnija uloga HEP-a, kaže Kauzlarić.

„Pumpe u koncesiji na autocestama imaju ogromne snage jer se postavljaju najbrži punjači. Nije to još na razini europskih punjača koji imaju snagu do 350 kW, ali ići će do 150 kW, što su brzine uz koje se automobil može napuniti u roku pola sata“, objašnjava Kauzlarić koji primjećuje da je Hrvatska puno napravila u posljednje dvije godine te se više ne mora bojati da će ostati na cesti bez struje.

Ulaganje u infrastrukturu

Broj punionica trebao bi biti usklađen s brojem električnih automobila kako bi se izbjegle gužve. Trenutno gužvi na hrvatskim punionicama, kaže Kauzlarić, nema. Ipak, porast prodaje električnih automobila tražit će i ulaganje u infrastrukturu.

HEP je do sada postavio i pustio u pogon vise od 90 javnih ELEN punionica diljem Hrvatske, a uz sufinanciranje iz EU fondova i prve brze punionice na hrvatskim autocestama. Europski projekti NEXT-E i EAST-E tako će prvi put omogućiti i uključivanje hrvatskih cesta na međunarodne prometne pravce na kojima već postoji infrastruktura za punjenje električnih vozila. Na taj način Hrvatska bi trebala postati dio mreže 11 europskih zemalja kroz koje će biti moguće neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima.

„Konačni cilj je omogućavanje sigurne međugradske vožnje električnim automobilima. S tim ciljem, u sklopu međunarodnog projekta, postavljamo ukupno 57 punionica na hrvatskim autocestama i ostalim prometnicama. Završetkom u ovom trenutku aktivnih projekata, HEP-ova će mreža, zajedno s već instaliranim punionicama u hrvatskim gradovima, imati više od stotinu punionica“, kaže predsjednik uprave HEP-a, Frane Barbarić.

Punionice na autocestama dio su ukupnog razvojnog projekta eMobilnost, koji prati EU direktivu o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. Direktiva do kraja 2020. predviđa dostupnost punionica na svakih 50 kilometara autocesta, u svim aglomeracijama s više od 20.000 stanovnika, svim morskim, zračnim i lukama unutarnje plovidbe te na željezničkim kolodvorima.

Sadržaj donosimo u suradnji s HEP-om, u skladu s najvišim profesionalnim standardima.