Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da njegova zemlja čini sve što je u njenoj moći kako bi zaustavila rat, unatoč tome što je ustvrdio da Vladimir Putin za to nema interesa.

Zelenski o Putinu

Govoreći na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, Zelenski je ruskog predsjednika opisao kao osobu odvojenu od svakodnevnog života. "On ne živi kao obični ljudi. Ne hoda ulicama, nećete ga vidjeti u kafiću. Njegovi unuci ne idu u obične vrtiće - obične stvari ga ne zanimaju", rekao je Zelenski te postavio pitanje: "Možete li zamisliti Putina bez rata? Budite iskreni."

Poruka NATO-u

Zelenski je u svom govoru istaknuo da Europa treba Ukrajinu, dodavši kako je ukrajinska vojska "najjača" u Europi i da je "nije pametno držati izvan NATO-a". "Ali neka to barem bude vaša odluka, a ne Putinova", poručio je. Naglasio je i da Ukrajina, unatoč zabrinutostima oko budućnosti saveza, podržava NATO i želi da on postane jači.

Sigurnosna jamstva i apel SAD-u

Ukrajinski predsjednik je rekao da su Ukrajini i Europi potrebna "snažna sigurnosna jamstva" te da su "snažni sporazumi spremni" za potpisivanje sa SAD-om i Europom. "Mislimo da bi sporazum o sigurnosnim jamstvima trebao doći prije bilo kakvog sporazuma o okončanju rata", kazao je. "Ta jamstva odgovaraju na glavno pitanje - da rata više neće biti. Nadamo se da nas predsjednik Trump čuje. Nadamo se da nas Kongres čuje", rekao je Zelenski, dodavši da je zahvalan na "svoj stvarnoj pomoći" koja je pružena Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su ruski napadi pogodili sve elektrane u zemlji, kao i drugu ključnu infrastrukturu. Unatoč tome, istaknuo je da Ukrajina i dalje proizvodi električnu energiju zahvaljujući naporima svojih ljudi i zaštiti energetskih postrojenja. Zelenski je također detaljno opisao razmjere ruskih napada, navodeći da se Ukrajina svakog mjeseca suočava s tisućama dronova, projektila i navođenih bombi, piše Reuters.

Sve elektrane u Ukrajini su oštećene

"U Ukrajini ne postoji nijedna elektrana koju nisu oštetili ruski napadi, baš nijedna", rekao je Zelenski. "No, mi i dalje proizvodimo električnu energiju zahvaljujući našim ljudima i održali smo naš sustav u pogonu zahvaljujući fizičkoj zaštiti objekata." Pohvalio je timove za popravke i spašavanje koji rade na rješavanju ove izvanredne situacije.

Tisuće dronova i projektila svakog mjeseca

Zelenski je iznio podatke o učestalosti ruskih napada kako bi dočarao njihov stvarni opseg. "Samo u siječnju ove godine morali smo se obraniti od 6000 jurišnih dronova, većinom tipa Shahed, te više od 150 ruskih projektila i preko 5000 klizećih bombi", naveo je. "Tako je svakog mjeseca. Zamislite to iznad svog grada", dodao je. "Razorene ulice, uništeni domovi, škole izgrađene pod zemljom... to je svakodnevica u Ukrajini zbog Rusije, i to već četiri duge godine."

Iranski režim mora biti odmah zaustavljen

Ukrajinski predsjednik osvrnuo se i na ulogu Irana, ističući da Teheran nastavlja prodavati Rusiji dronove kojima se ubijaju Ukrajinci. Iako Ukrajina nema granicu s Iranom niti sukob s iranskim režimom, Zelenski je upozorio na opasnost koju on predstavlja. "Iranski režim već je nanio i još uvijek može nanijeti više štete nego što bi mnogi drugi režimi mogli u stoljeću. Kada imaju vremena, oni samo ubijaju više. Moraju biti odmah zaustavljeni", poručio je.

Rat se razvija, a pomoć je prespora

Zelenski je upozorio da se rizici s kojima se Ukrajina suočava mijenjaju i pogoršavaju kako rat odmiče. Kao primjer naveo je evoluciju dronova tipa Shahed, koji sada imaju mlazni motor, lete na različitim visinama i kojima operater upravlja u stvarnom vremenu.

"Što rat dulje traje, to agresor dobiva više resursa, posljedice postaju opasnije, a opasnijom postaje i evolucija oružja i samog rata, kao i evolucija samog Putina", rekao je. Izrazio je frustraciju zbog sporosti odgovora na rat, naglasivši da Ukrajina ponekad "mjesecima" ili "godinama" čeka na prijeko potrebne zalihe. "Svatko tko teži sigurnosti i miru mora razumjeti da je svaki dan važan", zaključio je, zahvalivši pritom Njemačkoj, Norveškoj i Nizozemskoj na pomoći u protuzračnoj obrani.

Europa mora biti spremna boriti se, poručio je Keir Starmer dodavši  da Europa mora biti sposobna odvraćati agresiju"

"Moramo učiniti sve što je potrebno kako bismo zaštitili naše ljude, naše vrijednosti i naš način života. Kao Europa, moramo stati na vlastite noge", rekao je.

"To znači biti odlučniji, ostaviti po strani sitne političke razmirice i kratkoročne interese. To znači djelovati zajedno kako bismo izgradili snažniju Europu i europskiji NATO", zaključio je Starmer.

Na pitanje o Grenlandu, novinarka Christiane Amanpour upitala je Starmera je li ta prijetnja sada okončana.

Odgovarajući, Keir Starmer rekao je da mu je drago što je pitanje Grenlanda sada u fazi dijaloga, ponovno naglasivši da je sigurnost na Arktiku doista važna za sve.

Dodao je da su tjedni intenzivne diplomacije bili vrlo poučni.

Objasnio je kako je Ujedinjeno Kraljevstvo tom izazovu pristupilo na uobičajen britanski način - kombinacijom zdravog razuma, pragmatizma i čvrstog držanja načela suvereniteta.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je iznimno važno da nitko ne nasjedne na ruski narativ o invaziji na Ukrajinu.

"Ako pogledamo strateške i vojne ciljeve Putina, riječ je o velikom neuspjehu", rekla je.

"Želio je 'rusificirati' Ukrajinu. Ukrajina je postala europska. Htio je zaustaviti NATO. NATO se proširio."

Von der Leyen je dodala da se rat približava četvrtoj godini, unatoč tome što je Vladimir Putin planirao okupirati Ukrajinu "u roku od nekoliko dana ili tjedana".

"Iznimno je važno da mi s naše strane govorimo istinu o tome što se događa u Rusiji - o ratnom gospodarstvu, vrtoglavom rastu kamatnih stopa i inflaciji te potpunoj izolaciji", rekla je.

"Ovo je rat iscrpljivanja... od presudne je važnosti da nastavimo s pregovorima i pojačamo pritisak na Putina", dodala je.

Marco Rubio kaže da SAD testira želi li Rusija kraj rata u Ukrajini unatoč pregovorima, dok pojačavaju pritisak i šalju oružje.

>> Opširnije

Britanski premijer Keir Starmer najavio je da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine poslati svoju udarnu skupinu nosača zrakoplova u regiju Sjevernog Atlantika i na Daleki sjever. Skupinu će predvoditi nosač zrakoplova HMS Prince of Wales, a djelovat će u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadom i ostalim saveznicima iz NATO-a.

Starmer je poručio kako je to snažan pokazatelj britanske predanosti euroatlantskoj sigurnosti. "Zato također jačamo našu nuklearnu suradnju s Francuskom. Desetljećima je Ujedinjeno Kraljevstvo jedina nuklearna sila u Europi koja je svoje sposobnosti odvraćanja posvetila zaštiti svih članica NATO-a", dodao je.

Britanski premijer izjavio je da je Europa uspavani div koji posjeduje ogromne obrambene sposobnosti, istaknuvši da su europska gospodarstva deset puta jača od ruskog.

"Ipak, prečesto je taj potencijal manji od zbroja svojih dijelova", rekao je Starmer. "Fragmentirano industrijsko planiranje i nabava doveli su do rupa u nekim područjima i golemog dupliciranja u drugima", dodao je.

Kao primjer naveo je da Europa ima nekoliko vrsta borbenih zrakoplova i fregata. Dodao je i kako Europa koristi deset vrsta glavnih borbenih tenkova, za razliku od SAD-a koji ima samo jedan.

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu da je Rusija počinila stratešku pogrešku u Ukrajini koja je rezultirala s daleko više od milijun žrtava. Upozorio je i da se Rusija, unatoč ratu koji i dalje traje, ponovno naoružava i obnavlja svoje vojne snage.

Upozorenje NATO-a

Starmer je podsjetio na upozorenje NATO-a "da bi Rusija mogla biti spremna upotrijebiti vojnu silu protiv saveza do kraja ovog desetljeća". Pritom je naglasio kako je "važno jasno reći da ne tražimo sukob". "Naš cilj je trajan mir, povratak strateškoj stabilnosti i vladavini prava", dodao je.

Apetit za agresijom

Prema njegovim riječima, Rusija je dokazala svoj apetit za agresijom, nanoseći strašne patnje ukrajinskom narodu.

Upozorio je da se ruske prijetnje ne zaustavljaju na bojištu.

"Njezine hibridne prijetnje protežu se diljem našeg kontinenta, ne samo prijeteći našoj sigurnosti, već i razarajući naš društveni ugovor, suradnjom s populistima koji potkopavaju naše vrijednosti", kazao je Starmer.

Optužio je Rusiju za korištenje dezinformacija za sijanje podjela te za kibernetičke napade i sabotaže kojima ometa živote i produbljuje krizu troškova života.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da je europski način života suočen s novim izazovima u vremenu neprijateljskog natjecanja i borbe za moć. Von der Leyen govorila je na pozornici na kojoj se očekuje i britanski premijer Keir Starmer.

Obraćajući se u kontekstu transatlantskih odnosa, von der Leyen je istaknula kako se Europa nosi s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, koja traje gotovo četiri godine, te s vrlo jasnim prijetnjama vanjskih sila koje pokušavaju oslabiti Uniju iznutra.

Kao konkretne izazove navela je pitanja teritorija, carina i tehnološke regulative. Zbog svega toga, zaključila je uz pljesak publike: Europa nema drugog izbora nego postati neovisna.

Nakon govora, Rubio je odgovarao na pitanja. Na pitanje o ratu u Ukrajini, rekao je da su preostala "najteža pitanja za odgovoriti" te da nije jasno jesu li Rusi ozbiljni u namjeri da okončaju rat. "SAD će to nastaviti testirati", dodao je. Upitan o odnosima s Kinom, kazao je da Kina i SAD, kao dva najveća svjetska gospodarstva, imaju obvezu komunicirati, iako im se nacionalni interesi često neće podudarati. "Moramo imati odnos s Kinom", rekao je, ali je naglasio da nijedan dogovor ne smije ići na štetu američkih nacionalnih interesa te da treba "pokušati izbjeći nepotrebno trenje". 

Govoreći o sigurnosti granica, Rubio je rekao da Zapad može prosperirati samo ako kontrolira svoje granice. "Ovo nije izraz ksenofobije", ustvrdio je, "već temeljni čin nacionalnog suvereniteta". Pitanje sigurnosti granica nazvao je "hitnom prijetnjom" strukturi naših društava i "opstanku same naše civilizacije".
Saveznici moraju biti snažni

Rubio je poručio da nije potrebno napustiti sustave međunarodne suradnje niti demontirati globalne institucije, ali da se one moraju reformirati i obnoviti. Kao primjer je naveo Ujedinjene narode, za koje je rekao da nisu odgovorili na neka od najhitnijih pitanja današnjice. Istaknuo je kako je bilo potrebno američko vodstvo da se postigne krhko primirje u Gazi te da se Ukrajina i Rusija dovedu za pregovarački stol.

Opisujući kako Trumpova administracija želi popraviti savezništvo, Rubio je bio izravan. "Ne želimo slabe saveznike", rekao je, pojasnivši da SAD želi vidjeti Europu koja se može sama braniti "kako nijedan protivnik nikada ne bi došao u iskušenje testirati našu kolektivnu snagu". Dodao je da Trumpova administracija ne želi saveznike koji nastoje "racionalizirati narušeni status quo", već one koji su ga spremni popraviti. "Nemamo interesa biti pristojni i uredni čuvari upravljanog propadanja Zapada", rekao je Rubio, čiji je govor ispraćen stojećim ovacijama.

Američki državni tajnik Marco Rubio poručio je na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu da "Sjedinjene Države i Europa pripadaju jedna drugoj", no istovremeno je pozvao na obnovu međunarodnih institucija i oštro kritizirao slobodnu trgovinu, klimatske politike i masovne migracije. Njegov govor dolazi u trenutku duboke zabrinutosti među europskim čelnicima zbog straha da se SAD pod administracijom Donalda Trumpa povlači iz Europe, nakon godine obilježene transatlantskim napetostima, piše BBC.

Rubio je svoj govor započeo osvrtom na razdoblje nakon pada Berlinskog zida 1989., opisujući ideju o svijetu bez granica kao "opasnu zabludu" i "glupu ideju" koja je ignorirala ljudsku prirodu i povijest. "To nas je skupo koštalo", dodao je. Unatoč tome, naglasio je duboke povijesne veze SAD-a i Europe. "Sjedinjene Države i Europa pripadaju jedna drugoj. Sudbina Europe nikada neće biti nevažna za našu vlastitu", rekao je, zaradivši prvi pljesak publike.

Zatim je prešao na kritiku zapadnih politika. Ustvrdio je da je Zapad, dok su druge zemlje ulagale u vlastita gospodarstva, prepuštao svoj suverenitet vanjskim izvorima. Prema njegovim riječima, dok su se ulagala sredstva u politike koje su "udovoljavale klimatskom kultu" i "osiromašivale naše narode", konkurenti su ulagali u naftu. Rubio je također rekao da se Zapad otvorio valu masovnih migracija bez presedana, za koje tvrdi da prijete našoj budućnosti.

"Ove smo pogreške napravili zajedno", rekao je, dodajući da sada SAD i Europa duguju svojim narodima da krenu naprijed i obnove se. "Pod Trumpom, SAD planira preuzeti zadatak obnove. Iako smo spremni, ako je potrebno, to učiniti sami, naša je preferencija da to učinimo zajedno s vama", poručio je europskim čelnicima. Naglasio je da su SAD i Europa dio jedne, zapadne civilizacije te da su povezani ekonomski i kulturno. "Europa mora preživjeti", zaključio je.

Na konferenciji u Münchenu, koja okuplja pedesetak svjetskih čelnika, raspravlja se o nizu ključnih sigurnosnih tema. Uz Rubija, svoj pogled na položaj Kine u svijetu iznijet će kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi. Britanski premijer Keir Starmer i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sudjelovat će u raspravi o upravljanju moći u svijetu.

O dugoročnoj budućnosti Ukrajine govorit će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Na konferenciji će se obratiti i dobitnica Nobelove nagrade za mir i venezuelanska oporbena čelnica María Corina Machado, dok će o sigurnosti na Arktiku raspravljati danska premijerka Mette Frederiksen i premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen.