ADMINISTRACIJA američkog predsjednika Donalda Trumpa razmatra iznimno rizičnu operaciju slanja specijalnih snaga u Iran kako bi zaplijenile gotovo pola tone visoko obogaćenog uranija, objavio je Washington Post, pozivajući se na izvore upoznate s planom.

Kako piše Washington Post, plan je predstavljen Trumpu prošlog tjedna na njegov zahtjev i uključivao bi slanje vojnika, teške opreme za iskapanje i izgradnju piste kako bi se nuklearni materijal mogao izvući iz Irana zrakoplovima.

Stručnjaci upozoravaju da bi takva operacija bila jedna od najkompleksnijih i najopasnijih specijalnih misija ikad pokušanih tijekom rata.

Gdje se nalazi iranski uranij?

Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Iran posjeduje oko oko 440 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto, što je blizu razine potrebne za nuklearno oružje, navodi Washington Post.

Više od polovice tog materijala nalazi se u postrojenju kod Isfahana, u tunelima dubljim od 90 metara, dok se ostatak nalazi u Natanzu i drugim lokacijama. Direktor IAEA-e Rafael Grossi rekao je da je pristup dijelu tog postrojenja zatrpan nakon američkog bombardiranja u lipnju te da nema naznaka većih pokušaja iskapanja.

Washington Post navodi i da su satelitske snimke pokazale moguće premještanje spremnika s obogaćenim uranijem neposredno prije početka američkih i izraelskih napada.

Kako bi izgledala operacija?

Plan američke vojske predviđa slanje velikog broja vojnika i opreme duboko u Iran kako bi osigurali područje, probili se do podzemnih skladišta i izvukli nuklearni materijal. "Morali biste dovesti opremu za iskapanje, probiti beton i olovnu zaštitu, doći do dna skladišta i izvući kontejnere s nuklearnim materijalom", rekao je izvor upoznat s planom za Washington Post.

Procjene trajanja operacije kreću se od nekoliko tjedana do više mjeseci, a sve bi se odvijalo pod neprijateljskom vatrom. Bivši američki general Joseph Votel rekao je da bi takva operacija bila sigurnija nakon prekida vatre, ali da bi se mogla provesti i tijekom sukoba, uz velike rizike.

"Postoji puno rizika. Ovo je iznimno složena operacija. Vjerojatno bi bilo žrtava", rekao je.

Komandosi, radioaktivni materijal i borba pod zemljom?

Bivši američki specijalci i dužnosnici opisali su za Washington Post koliko bi takva operacija bila kompleksna.

Operacija bi vjerojatno započela napadima na iranske obrambene sustave kako bi se omogućio ulazak kopnenih snaga, koje bi zatim morale preletjeti stotine kilometara i osigurati perimetar oko nuklearnih postrojenja.

Jedna od opcija, prema procjenama stručnjaka, uključivala bi padobransko ubacivanje elitnih jedinica poput 82. zračno-desantne divizije i Rangersa, potencijalno pod dometom iranskog topništva, projektila i dronova.

Operaciju bi vodili specijalci Delta Forcea ili mornarički SEAL-ova?

Inženjerijske jedinice potom bi morale izgraditi pistu za dopremu opreme i evakuaciju materijala, dok bi transportni zrakoplovi i helikopteri bili izloženi napadima.

Unutar podzemnih objekata operaciju bi vodile elitne postrojbe poput Delta Forcea ili mornaričkih SEAL-ova, koji bi morali rezati, paliti i razbijati prepreke dok ih drugi vojnici štite.

"To je spor, detaljan i potencijalno smrtonosan proces", rekao je jedan bivši specijalac. Komandosi bi morali nositi zaštitna odijela i opremu za disanje, uz senzore za detekciju radijacije, dok bi svaka eksplozija ili rezanje moglo osloboditi opasne materijale.

Postoji i mogućnost zamki unutar objekata, a izloženost radijaciji zahtijevala bi stalnu dekontaminaciju ljudi i opreme.

Operacija bi nalikovala vojnoj bazi, ne tajnoj misiji

Zbog opsega operacije, američke snage morale bi uspostaviti nešto što bi više nalikovalo privremenoj vojnoj bazi nego klasičnoj tajnoj operaciji. Bili bi potrebni mehaničari, vozači, opskrbne jedinice i nuklearni stručnjaci iz ministarstva energetike koji bi nadzirali rukovanje materijalom.

Opskrba hranom, vodom i gorivom morala bi biti stalna, a cijela operacija odvijala bi se pod prijetnjom napada. Izvlačenje nuklearnog materijala dodatno bi izložilo vojnike opasnosti dok bi se vraćali kroz neprijateljski zračni prostor.

Za razliku od operacija poput likvidacije Osame bin Ladena ili pokušaja hvatanja Nicolása Madura, koje su trajale satima, ova bi mogla potrajati tjednima. "To više nije kupnja automobila, nego cijele proizvodne linije", rekao je jedan bivši dužnosnik.

Nedostatak specijaliziranih snaga

Washington Post navodi da postoji vrlo mali broj vojnika obučenih za ovakve operacije izvlačenja nuklearnog materijala iza neprijateljskih linija. 

Takve su se misije više razvijale tijekom Hladnog rata, dok su se posljednjih godina planovi fokusirali na prijetnje poput Sjeverne Koreje i terorističkih skupina. "Ranije se puno više pažnje posvećivalo ovakvim scenarijima", rekao je jedan bivši dužnosnik.

Trump traži opcije, odluka nije donesena

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt poručila je da Pentagon priprema različite opcije za predsjednika. "To ne znači da je predsjednik donio odluku", rekla je.

Ministar obrane Pete Hegseth istaknuo je da je cilj spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje. "Iran ne može imati nuklearnu bombu – i neće je imati", rekao je.

Rat ulazi u novu fazu

Trump, koji je u kampanji obećavao okončanje ratova, sada ulazi u peti tjedan sukoba s Iranom, koji se zasad vodi uglavnom zračnim napadima u suradnji s Izraelom.

Washington Post zaključuje da bi slanje kopnenih snaga predstavljalo novu razinu eskalacije i značajno povećalo rizik za američku vojsku, dok bi sama operacija bila među najsloženijima u modernoj vojnoj povijesti.