Tema časopisa Republike - Doba TV-slike svijeta
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Televizija je tema najnovijega siječanjskog broja "Republike", mjesečnika za književnost, umjetnost i društvo, koji izdaju Društvo hrvatskih književnika i Školska knjiga.
Ante Žužul, član Programskoga vijeća HRT-a, u tekstu naslovljenom "HRT u kružnici apsurda" tvrdi kako Hrvatska televizija "nije ni javna, ni nacionalna".
Želi li tko postati gospodar javnosti, kako napominje, potrebno je da uđe u hijerarhiju HRT-a jer će tako "postati vlasnik prava i na vijest, i na cenzuru".
"Pravo na vijest imaju samo oni s vrha ozakonjene piramidalne hijerarhije HRT-a, koji svoj izbor vijesti brane slobodom novinarstva", napominje dodajući da ako se netko usudi kritizirati program i uređivačku politiku HTV-a, Ravnateljstvo i hijerarhija brane se poznatom demokratskom doskočicom o zaštiti slobode novinarstva ili novinarske slobode.
Po njegovim riječima HRT je ozakonjeni centar otuđene moći kojim upravlja Ravnateljstvo, koje odgovara samo sebi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Navodi da iako je osnivač HRT-a Republika Hrvatska, a osnivačka prava ima Vlada, te iako se Hrvatskom saboru podnose godišnja izvješća, "nitko nema prethodno pravo kontrolirati poslovanje".
"Jedinstven je to slučaj u poslovnom svijetu da o proračunu nacionalne televizije u iznosu čak milijardu i tristo dvadeset milijuna kuna ne odlučuje vlasnik, nego autonomno menadžment", tvrdi Žužul. Zakon o HRT-u naziva "samoupravnim", koji su, po njegovim riječima, osmislili kreatori novokulture, nudeći kompleks identiteta u zamjenu za ideologiziranu nadnacionalnu elitu.
Akademik Vladimir Paar vidi najveći programski problem javne Hrvatske televizije u pretjeranoj orijentaciji na crnu kroniku, senzacionalizam, komercijalizaciju, besperspektivnost i negativnosti.
"Javna televizija mora biti u funkciji razvoja privrede i društva zasnovanih na obrazovanju, znanosti i kulturi, kao ključnih nacionalnih interesa", piše Paar u tekstu "Je li prioritetni cilj javne televizije komercijalizacija ili razvoj Hrvatske i nacionalni interesi?".
Književnik Miro Gavran smatra kako je za našu sveukupnu kulturu bitno postojanje jedne kvalitetne javne televizije, kojoj će prvi kriterij biti kvaliteta - njegovanje hrvatske riječi, hrvatske kulture, podizanje obrazovne razine stanovništva ...
"Jednom riječju: afirmacija naših izvornih kulturnih i društvenih vrijednosti, a ne utrka za gledateljima pod svaku cijenu", tvrdi u tekstu "Kada javna televizija imitira komercijalnu".
Gavran izražava nadu kako još kod nas postoji intelektualna i kulturna elita koja je u stanju upozoriti na neželjene procese "srozavanja razine HTV-a".
U "Republici" (1/2005.), koja izlazi 61. godište, tekstove o televiziji objavljuju i Roman Karlović "Televizija vs. Internet" te Goran Tribuson "Kako izbjeći štetu...?"
(Hina) xmc ymc
Ante Žužul, član Programskoga vijeća HRT-a, u tekstu naslovljenom "HRT u kružnici apsurda" tvrdi kako Hrvatska televizija "nije ni javna, ni nacionalna".
Želi li tko postati gospodar javnosti, kako napominje, potrebno je da uđe u hijerarhiju HRT-a jer će tako "postati vlasnik prava i na vijest, i na cenzuru".
"Pravo na vijest imaju samo oni s vrha ozakonjene piramidalne hijerarhije HRT-a, koji svoj izbor vijesti brane slobodom novinarstva", napominje dodajući da ako se netko usudi kritizirati program i uređivačku politiku HTV-a, Ravnateljstvo i hijerarhija brane se poznatom demokratskom doskočicom o zaštiti slobode novinarstva ili novinarske slobode.
Po njegovim riječima HRT je ozakonjeni centar otuđene moći kojim upravlja Ravnateljstvo, koje odgovara samo sebi.
"Jedinstven je to slučaj u poslovnom svijetu da o proračunu nacionalne televizije u iznosu čak milijardu i tristo dvadeset milijuna kuna ne odlučuje vlasnik, nego autonomno menadžment", tvrdi Žužul. Zakon o HRT-u naziva "samoupravnim", koji su, po njegovim riječima, osmislili kreatori novokulture, nudeći kompleks identiteta u zamjenu za ideologiziranu nadnacionalnu elitu.
Akademik Vladimir Paar vidi najveći programski problem javne Hrvatske televizije u pretjeranoj orijentaciji na crnu kroniku, senzacionalizam, komercijalizaciju, besperspektivnost i negativnosti.
"Javna televizija mora biti u funkciji razvoja privrede i društva zasnovanih na obrazovanju, znanosti i kulturi, kao ključnih nacionalnih interesa", piše Paar u tekstu "Je li prioritetni cilj javne televizije komercijalizacija ili razvoj Hrvatske i nacionalni interesi?".
Književnik Miro Gavran smatra kako je za našu sveukupnu kulturu bitno postojanje jedne kvalitetne javne televizije, kojoj će prvi kriterij biti kvaliteta - njegovanje hrvatske riječi, hrvatske kulture, podizanje obrazovne razine stanovništva ...
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Jednom riječju: afirmacija naših izvornih kulturnih i društvenih vrijednosti, a ne utrka za gledateljima pod svaku cijenu", tvrdi u tekstu "Kada javna televizija imitira komercijalnu".
Gavran izražava nadu kako još kod nas postoji intelektualna i kulturna elita koja je u stanju upozoriti na neželjene procese "srozavanja razine HTV-a".
U "Republici" (1/2005.), koja izlazi 61. godište, tekstove o televiziji objavljuju i Roman Karlović "Televizija vs. Internet" te Goran Tribuson "Kako izbjeći štetu...?"
(Hina) xmc ymc
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati