SRBIJU sutra čekaju možda i najvažniji izbori nakon raspada Jugoslavije. Dugogodišnji autokratski režim Aleksandra Vučića uzdrman je još od tragičnog pada nadstrešnice na Željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024. godine.

Prosvjedi, blokade fakulteta i odlučan otpor političkoj i medijskoj mašineriji Vučićeve Srpske napredne stranke doveli su do formiranja "Studentske liste", šarolike političke grupacije koja sutra cilja na pobjedu. Ankete pokazuju neizvjesnu utrku, a strahuje se i od mogućih nereda te političke trakavice ukoliko nijedna strana ne odluči priznati poraz.

No, tko su zapravo ljudi koji prijete Vučiću? Studentska lista sama po sebi nema jasnog lidera, njihov svjetonazor proteže se od ljevice do desnice i sami po sebi ciljaju na glasove šireg biračkog tijela. Fokusiraju se na teme demokratičnosti, vladavine prava i ustavnog poretka, zaštite okoliša i antikorupcije, no često izbjegavaju ideološke teme, pitanje odnosa sa zemljama u regiji te ulogu Srbije u ratovima 1990-ih, iako se jasno protive neovisnosti Kosova.

>> Studenti objavili plan za Srbiju u 11 točaka: Lustracija, čistka u policiji, RTS

Ilija Srdanović

Nositelj liste Ilija Srdanović rođen je 1970. godine u Novom Sadu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu 1995. godine. Zaposlen je na Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici od 1997. godine, dok na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu predaje od 2018. godine, gdje je izabran u zvanje redovnog profesora.

Član je Liječničke komore Vojvodine i neovisne akademske mreže "Slobodan univerzitet". Ranije se angažirao u strukovnim borbama kao kandidat neovisne nestranačke grupe "Naša komora". U politički i društveni život šire javnosti ulazi nakon izbijanja prosvjeda u Novom Sadu i Beogradu, gdje se javno svrstao uz studente i preuzeo ulogu nositelja izborne liste "Studentska lista - Studenti pobjeđuju".

>> Studenti su ga stavili na vrh liste, Vučićevi mediji krenuli u napad. Tko je on?

Srdanović zastupa stav da je u Srbiji došlo do potpunog urušavanja državnih institucija i vladavine prava zbog sistemske korupcije i političkog klijentelizma. Polazi od teze da zdravstveni, obrazovni i pravosudni sustavi ne mogu funkcionirati bez potpune depolitizacije javnog sektora.

Njegov politički fokus usmjeren je na utvrđivanje pravne i kaznene odgovornosti nositelja vlasti za nesreće i korupcijske afere, oslobađanje javnog medijskog servisa (RTS i RTV) te stvaranje institucionalnog okvira u kojem struka i znanje imaju prednost pred stranačkom pripadnošću.

Ipak, jedan dio Srdanovićeve biografije zasad je ostao nerazjašnjen. Govoreći o svom životu u emisiji "Da sam ja neko", rekao je da je tijekom rata bio regrutiran kao vojnik.

"Klasičan vojnik, sa puškom u ruci, regrutovan za vreme rata. Dalje, vojnik u struci, u borbi za živote ljudi. Sve moje kolege i ja sa njima. I na kraju, vojnik koji se bori za bolje sutra svoje nacije. Za mene to jeste patriotizam. Boriti se za bolje sutra svoje države. Boriti se za slobodu", rekao je Srdanović. Nije naveo niti objasnio o kojem je ratu riječ, kojoj je vojsci ili postrojbi pripadao niti gdje je služio.

Katarina Šćepanović

Katarina Šćepanović, magistrica suvremene američke književnosti i nastavnica u Filološkoj gimnaziji u Beogradu, jedna je od istaknutih predstavnica i potpisnica Studentske liste.

Uz nju, Studentski pokret čini mreža studenata i mladih aktivista beogradskog i novosadskog sveučilišta koji su se profilirali kroz višednevne blokade fakulteta, prometnih čvorišta i organizaciju prosvjednih šetnji. Ovoj grupi pripadaju aktivisti potekli iz neovisnih studentskih organizacija i lokalnih građanskih inicijativa.

Njihovo političko djelovanje temelji se na potpunom odbijanju uobičajenih političkih struktura i dosadašnjeg načina upravljanja državom. Zalažu se za otvaranje tajnih ugovora vezanih uz krupne infrastrukturne i kapitalne projekte, reviziju svih ekološki spornih projekata (uključujući iskapanje litija) te osiguranje jednakih izbornih uvjeta.

Odbijaju tradicionalno svrstati svoj pokret u klasične ideološke okvire (ljevice ili desnice) i definiraju ga kao ustavobraniteljski bunt čiji je prvenstveni cilj uspostava osnovnih demokratskih procedura, slobode medija i vladavine prava.

Aleksandar Čupić

Aleksandar Čupić je sveučilišni profesor i docent na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje predaje u području automatizacije i informatizacije prometnih sustava. Autor je i koautor brojnih znanstvenih radova i stručnih publikacija. Iz Beograda se sa obitelji preselio u seosko domaćinstvo u općini Sopot.

Tijekom prosvjeda i marševa studenata, Čupić je javno ustupio svoje imanje i privatne resurse za smještaj i logistiku prosvjednika, čime je postao jedan od simboličkih mostova između akademske zajednice i terenskog studentskog bunta.

Čupić zastupa stav o nužnosti zaštite autonomije sveučilišta i potpunog uklanjanja političkih pritisaka na obrazovne i znanstvene ustanove. Njegov politološki i društveni program fokusira se na održivi ruralni razvoj, decentralizaciju vlasti te zaštitu obiteljskih i poljoprivrednih gospodarstava u unutrašnjosti Srbije od nepovoljnih državnih monopola i investicijskog urbanizma.

Aleksandar Jovanović Ćuta

Aleksandar Jovanović Ćuta rođen je 1966. godine u Beogradu. Studirao je na Fakultetu dramskih umetnosti. U javni prostor ulazi kao ekološki aktivist i suosnivač pokreta "Odbranimo reke Stare planine", koji se suprotstavljao izgradnji derivacijskih mini-hidroelektrana na području istočne Srbije.

Ćuta sa svojim Ekološkim ustankom nije dio Studenske liste, već se prije izbora povukao kako se glasovi oporbe ne bi usitnjavali.  Ujedno im je dao važnu političku i terenska podršku, a u slučaju formiranja vlasti, očekuje se da će Ćuta u njoj sudjelovati.

Kroz višemjesečne terenske akcije i fizičke blokade gradilišta stekao je prepoznatljivost u javnosti, nakon čega okuplja Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS). Kasnije ulazi u parlamentarni život kao zastupnik, no zadržava izvaninstitucionalni stil djelovanja. Ćuta podržava ulazak Srbije u EU, ali se protivi uvođenju sankcija Rusiji te je žestoki protivnik neovisnosti Kosova. 

Početkom 2020. pisalo se da planira ući u koaliciju s Vučićevim SNS-om. On to nije demantirao, no do dogovora na kraju ipak nije došlo.

Ćuta zastupa radikalni ekološki aktivizam i direktnu akciju na terenu. Njegovo političko djelovanje usmjereno je protiv rasprodaje prirodnih resursa, privatizacije vodnih i šumskih dobara te korporativnih interesa u rudarskom sektoru, s posebnim naglaskom na trajnu zabranu iskapanja litija i bora.

Miroslav Aleksić

Miroslav Aleksić rođen je 1978. godine u Kruševcu. Po zanimanju je diplomirani ekonomist. Političku karijeru započeo je na lokalnoj razini u Trsteniku, gdje je obnašao dužnost predsjednika općine od 2012. do 2016. godine. Bio je potpredsjednik Narodne stranke, iz koje se kasnije izdvaja i osniva Narodni pokret Srbije.

Aleksić je izabran za narodnog zastupnika u više saziva Skupštine Srbije. Kao i Ćuta nije na Studentskoj listi već je podržava logistički. Prepoznatljivost u javnosti stekao je iznošenjem podataka i dokumentacije o velikim korupcijskim aferama, poput slučaja poljoprivrednog dobra Jovanjica.

Aleksić zastupa stavove proeuropskog i reformskog centra. Njegovo političko djelovanje usmjereno je na institucionalnu borbu protiv organiziranog kriminala i visoke korupcije, temeljitu reformu pravosuđa te obnovu državnih institucija. Zalaže se za sustavnu podršku domaćoj poljoprivredi, poljoprivrednim proizvođačima i malom poduzetništvu.

U aktualnoj političkoj krizi podržava zahtjeve Studentske liste i zagovara formiranje prijelazne ili tehničke vlade s ograničenim mandatom, čiji bi primarni zadatak bio osiguranje slobodnih medijskih uvjeta i priprema izbora.