NAPAD Sjedinjenih Država i Izraela na Iran krajem veljače pokrenuo je jednu od najozbiljnijih geopolitičkih i ekonomskih kriza u svijetu posljednjih godina. Administracija predsjednika Donalda Trumpa sada od saveznika traži da pomognu stabilizirati krizu koju je sama otvorila, što svemu daje gotovo groteskne obrise.

>> Iz minute u minutu

Najgora kriza od pandemije

Može se reći da svjedočiimo najozbiljnijem poremećaju globalne ekonomije još od pandemije koronavirusa. Tijekom pandemije svjetsko gospodarstvo ušlo je u šok kakav nije zabilježen desetljećima, uz goleme državne intervencije kako bi se spriječio potpuni slom.

Sličnu dinamiku danas pokazuje i aktualna kriza, uz iznimnu brzinu kojom su se posljedice regionalnog sukoba prelile na energetska tržišta, trgovinu i inflaciju.

"Ako ovaj rat eskalira u veliki regionalni sukob, mogao bi opteretiti Njemačku i Europu čak i više nego što smo to nedavno doživjeli tijekom pandemije COVID-19 ili na početku rata u Ukrajini", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.

Hormuški tjesnac je iransko oružje

Glavni razlog za nastali kaos je zatvaranje Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza kroz koji prolazi oko petina globalne opskrbe naftom. Iran je tjesnac upotrijebio kao instrument hibridnog ratovanja kako bi ozbiljno poremetio globalne energetske tokove.

Kao što ni krajnji cilj američke intervencije u Iranu nije jasno definiran, tako ostaje nejasno kako u Washingtonu nije predviđena reakcija Teherana koja je uključivala zatvaranje Hormuškog tjesnaca i posljedični globalni poremećaj.

Očito je da su i u Washingtonu dijelili procjene dijela analitičara koji su smatrali da Iran neće zatvoriti Hormuški tjesnac jer bi time ugrozio i vlastiti izvoz nafte. No razvoj događaja pokazao je drugačije.

Nafta na 111 dolara, poskupljuje gorivo

Cijena sirove nafte Brent danas je porasla na 111 dolara. Prije rata cijena Brent nafte bila je oko 60 dolara po barelu. Ništa bolje od tog rasta cijena ne pokazuje koliko snažno i brzo tržište reagira.

Zbog rasta cijena nafte na svjetskim tržištima, gorivo je naglo poskupjelo. Prema podacima Europske komisije, prosječna cijena benzina u EU porasla je s oko 1,64 na 1,77 eura po litri. Istodobno, niz država reagirao je uvođenjem različitih oblika subvencija i drugih mjera za ublažavanje udara na građane, što dodatno opterećuje javne financije i povećava pritisak na državne proračune.

Raste inflacija, spominje se staglacija

Inflacija u eurozoni skočila je u ožujku na najvišu razinu u više od godinu dana zbog naglog rasta cijena goriva. Ona iznosi oko 2,5 posto. Potrošačke cijene porasle su za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec i za 2,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je u utorak statistički ured EU-a, Eurostat.

Američko-izraelski sukob s Iranom mogao bi izazvati novi šok na tržištu hrane i gurnuti desetke milijuna ljudi u ozbiljnu nestašicu, smatraju analitičari. Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis upozorava da bi ovaj val mogao nalikovati stagflaciji, kombinaciji slabog rasta i visokih cijena koja je obilježila 1970-e.

Amerikanci su u svemu bili sami

Ovaj kaos izravna je posljedica odluke o napadu na Iran, koju je predsjednik Donald Trump donio bez jasnog odobrenja Kongresa. Potez je odmah izazvao kritike u Washingtonu, a Trumpa je napustio čak i njegov čovjek, direktor za protuterorizam Joe Kent.

Niz država članica zauzeo je suzdržan stav nakon napada. Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo pozvali su na povratak pregovorima. Unatoč tome što je UK dopustilo korištenje svojih vojnih baza, britanski premijer Keir Starmer poručio je da UK ne želi biti uvučena u sukob te da to nije u njezinu nacionalnom interesu.

Sad Trump traži pomoć ostatka svijeta

No nakon izbijanja krize, Trump sada od drugih država traži da preuzmu dio odgovornosti za stabilizaciju situacije i osiguravanje ključnih pravaca poput Hormuškog tjesnaca. Trump je pozvao više država, uključujući Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, da se pridruže zajedničkom naporu za održavanje otvorenosti Hormuškog tjesnaca slanjem ratnih brodova.

"To nije rat NATO-a. NATO je obrambeni savez", rekao je glasnogovornik njemačke vlade Stefan Kornelius. I Europska unija odbacila je Trumpov poziv da sudjeluje u osiguravanju Hormuškog tjesnaca, pri čemu su ministri vanjskih poslova država članica zaključili da je riječ o problemu koji SAD mora sam riješiti. Očito je to Trumpa frustriralo do te mjere da se obrušio na NATO, nazvavši ga tigrom od papira i prijeteći napuštanjem organizacije.

Trump očito smatra da Amerika ne ovisi o tjesnacu

Trumpova logika polazi od toga da SAD ne ovisi o Hormuškom tjesnacu. Naime, zahvaljujući snažnom rastu domaće proizvodnje, SAD je postao najveći proizvođač nafte na svijetu i u velikoj je mjeri smanjio izravnu ovisnost o uvozu iz Perzijskog zaljeva. Zato Trump smatra da Amerika ne treba snositi ni glavni teret osiguravanja njezine sigurnosti.

"SAD gotovo uopće ne uvozi naftu kroz Hormuški tjesnac i neće je uzimati ni u budućnosti. Ne treba nam. Nije nam trebala i ne treba nam... A zemlje svijeta koje primaju naftu kroz Hormuški tjesnac moraju se pobrinuti za taj prolaz", rekao je.

Čak ako zanemarimo fakt da je Trump cijelu priču započeo, njegov stav zanemaruje ključnu činjenicu da je tržište nafte globalno i da se poremećaji na jednom mjestu neminovno prelijevaju na cijeli svijet. Drugim riječima, iako je SAD danas energetski snažniji nego ikad, njegovo je gospodarstvo i dalje duboko vezano uz posljedice kriza na globalnom tržištu.

Inzistira na pomoći drugih

Problem je što je kaos sve veći, a Trump i njegova administracija uporno poručuju drugima da problem riješe.

"Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren još mjesec dana bez ikakvih znakova nadolazećeg rješenja, cijena nafte Brent kretat će se prema 190 dolara", rekao je John Paisie, predsjednik tvrtke Stratas Advisors, prenosi Reuters.

"Neka to riješi Francuska, ona dobiva puno nafte kroz taj tjesnac. Neka to riješe Europljani. Neka to riješi Južna Koreja, koja nam, usput rečeno, baš i ne pomaže... Neka to riješi Južna Koreja. Neka to riješi Japan... Ovo nije bilo dio onoga što sam želio raditi", rekao je.

Trump je nedavno i u objavi na mreži Truth Social napisao da bi saveznici trebali učiniti više kako bi obranili brodove od Irana, tvrdeći da to nije isključivo odgovornost SAD-a. "Morat ćete početi učiti kako se boriti za sebe. SAD više neće biti tu da vam pomogne, baš kao što ni vi niste bili tu za nas", upozorio je Trump.

Slično ponavlja i Trumpova administracija

I drugi američki dužnosnici sve otvorenije poručuju da sigurnost Hormuškog tjesnaca više ne može biti isključivo odgovornost Sjedinjenih Država. Pete Hegseth, ministar obrane, poručuje da ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca nije ključni cilj SAD-a.

"Bili smo spremni voditi, predsjednik Trump je vodio cijelo vrijeme, ali nismo samo mi. Možda biste trebali početi učiti kako se sami boriti", rekao je Hegseth.

Američki državni tajnik Marco Rubio bio je nešto mekši u retorici, ali svejedno je poručio da bi se svijet trebao uključiti u priču, prenosi Al Jazera..

"Ne samo da je ovo ilegalno, već je i neprihvatljivo. Opasno je za svijet i važno je da svijet ima plan za suočavanje s tim. Sjedinjene Države su spremne biti dio tog plana. Ne moramo predvoditi taj plan, ali sretni smo što smo dio njega", rekao je.

I ovo je dokaz da Amerika ne zna što radi

U konačnici, jasno je da je Amerika uvukla svijet u probleme koji su nadišli okvire same ratne operacije, a sada nastoji dio odgovornosti prebaciti na druge strane koje s cijelom pričom nisu imale nikakve veze niti su u planiranju akcije sudjelovale.

Sve to skupa dodatno potvrđuje dojam koji se sve češće pojavljuje i u političkim i analitičkim krugovima, a to je da američka administracija djeluje bez jasno definiranog cilja i plana za scenarije koji slijede te da je u cijeli sukob ušla bez potrebne razine pripremljenosti za njegove posljedice.