NIZ IZJAVA koje je dao novi predsjednik SAD-a Donald Trump prošli tjedan, a vezane su za Ukrajinu, na prvi se pogled čine paradoksalne. S jedne strane tvrdi da je predsjednik Zelenski spreman za pregovore i "dogovor", iako sam Zelenski i dužnosnici iz njegovog okruženja izjavljuju da su protiv pregovora u ovoj fazi i općenito protiv skorog završetka rata jer se smatra da je trenutačni položaj Ukrajine nepovoljan.

S druge strane, predsjednik Trump prijeti ruskom predsjedniku sankcijama ako Ruska Federacija ne pristane na pregovore i dogovor, iako sam predsjednik Putin redovito izjavljuje da je spreman na pregovore.

Naslijeđen stav

To se može objasniti. Predsjednik Trump je zauzeo ili naslijedio stav ukrajinske i zapadne strane, koji su u poziciji da uopće ne pregovaraju s ruskim predsjednikom. Odnosno, moguća je varijanta naglog pojačavanja "pritiska" na Kremlj. U tom slučaju gotovo sigurno neće biti govora o prekidu rata u skorije vrijeme. Naprotiv, vjerojatna je daljnja eskalacija.

No postoji i drugo objašnjenje. Sudeći po objavama u američkim medijima, predsjednik Trump želi što prije okončati rat, ali prvo pokušava izvršiti pritisak na Kremlj kako bi pristao na jednostavno primirje. Odnosno, na prekid vatre duž linije bojišnice bez dodatnih uvjeta koje Kremlj postavlja (pravni status četiri ukrajinske oblasti, ukrajinsko priznavanje novih granica, strateški sporazum o sigurnosti u Europi itd.).

Diplomatska taktika

SAD i Zapad bi mogli prihvatiti eventualno još neke uvjete, poput povlačenja ukrajinskih trupa iz Kurske oblasti ili jamstvo da Ukrajina neće ući u NATO. Također, predsjednik Trump nije bio oštar prema Kijevu, najvjerojatnije zbog toga što uvjeravanje Kijeva na sporazum neće biti teško. Općenito, prema jednom od mišljenja, američki predsjednik želi što prije prekinuti rat u Ukrajini uz određena jamstva da se neće nastaviti u narednim godinama.

Javni pritisak na predsjednika Putina ima i PR vrijednost. Predsjednik Trump svakako želi preuzeti "lovorike" ako dođe do primirja, pogotovo ako se većinski zadovolje postavljeni uvjeti SAD-a i Zapada. Sličnu taktiku je američki predsjednik koristio kod sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa, kada je javno prijetio pripadnicima Hamasa, dok je prema drugim izvorima izraelskog premijera pritiskao izvan očiju javnosti. 

Na kraju je izgledalo kao da je američki predsjednik "natjerao" Hamas na primirje, što je pomoglo izraelskom premijeru da dogovor prezentira javnosti, gdje je imao protivnike. Naravno, prerano je prognozirati do čega će dovesti Trumpov pristup prema ratu u Ukrajini. Također je znakovito i to što je američki predsjednik izjavio kako je tražio kineskog predsjednika da izvrši pritisak na predsjednika Putina.

Stav Kine 

No, iako je Kini u interesu da se prekine rat u Ukrajini te je Kina jedna od vodećih zemalja koja je među prvima predstavila mirovni plan, teško je vjerovati da će Peking aktivno poticati Kremlj da ispuni želje američkog predsjednika. Pogotovo s obzirom na vrlo otvorenu antikinesku klimu nove američke administracije. Drugim riječima, spremnost i Kine i Rusije za dijalog s SAD-om postoji, ali postoje i uvjeti.

Što se ukrajinskih vlasti tiče, zasad je Kijev relativno suzdržan. Može se reći da se nadaju da razgovori Washingtona i Moskve neće pasti na plodno tlo. To se može iščitati iz izjava nekih ukrajinskih dužnosnika. "Nakon razgovora s Putinom, Trump će shvatiti da nema smisla pregovarati o bilo čemu s Rusijom", rekao je Mihail Podoljak. 

SAD odustaje od Ukrajine?

Na takav scenarij računaju i istaknuti predstavnici na Zapadu koji smatraju da treba nastaviti podržavati Ukrajinu u ratu s Rusijom. U tim krugovima smatra se da se predsjednik Putin neće složiti s uvjetima američkog kolege te da nakon toga Washington treba demonstrirati snagu i staviti sve na stol. Postoji i opcija da SAD, nakon što se nova administracija uvjeri da nema brzih rješenja za Ukrajinu i da je aktivnije uključivanje SAD-a u rat skupo i rizično, jednostavno povuče kočnicu i prestane pomagati Ukrajini. 

Ipak, u takav razvoj događaja malo tko vjeruje. Puno toga će ovisiti o razvoju situacije na drugim područjima interesa nove administracije, kao i kako će se novi predsjednik nositi s unutarnjim problemima u SAD-u.

Čudna i besmislena izjava

Predsjednik Trump je dao još jednu čudnu i besmislenu izjavu vezanu uz rat. Na stranu čudna, ni iz čega izvučena brojka poginulih u Drugom svjetskom ratu, druga se izjava može gledati kao provokativna opaska. Naime, američki predsjednik je izjavio da je Rusija "pomogla pobijediti u Drugom svjetskom ratu". 

Kao prvo, ne radi se o Rusiji, nego o SSSR-u u kojem su veliku, ogromnu žrtvu podnijeli i Ukrajina i Bjelorusija, kao i druge republike. Drugo, SSSR nije pomogao, nego je pobijedio u WWII, kao i SAD, između ostalog. Istini za volju, moguće da je predsjednik Trump mislio na nekakvo ravnopravno partnerstvo. Bilo kako bilo, predsjednik Putin će to sigurno iskoristiti ako bude htio. Takva je izjava izravna potvrda njegove teze o prekrajanju povijesti na Zapadu i omalovažavanju uloge SSSR-a u borbi protiv Hitlera.

Kako "natjerati" Rusiju na pregovore?

Dodatno se otvara pitanje kako će predsjednik Trump natjerati predsjednika Putina na pregovore. On, naime, tvrdi da je rusko gospodarstvo u kolapsu (što je uglavnom točno) i prijeti Putinu najstrožim porezima i carinama na svu robu koju Rusija isporučuje SAD-u i drugim zemljama na Zapadu. Navodno se to odnosi na zemlje EU i druge države koje podržavaju Ukrajinu, ali to nije potvrđeno.

Poanta je da, ako se promatra SAD, Trumpova prijetnja zvuči prazno. Naime, u samo posljednje četiri godine izvoz iz Rusije u SAD smanjio se gotovo 10 puta: s 29 milijardi dolara u 2021. godini na 2.8 milijardi dolara za 11 mjeseci 2024. godine. Ruska ekonomija to je preživjela i nije propala preko noći. Recimo da Rusija ostane i bez tih 3 milijardi dolara, hoće li to biti odlučujući faktor za Rusiju? Jako teško.

Trumpova politika

Ovo može značiti i nastavak Trumpove politike uvođenja carina praktički svima. Mnogi izjave američkog predsjednika doživljavaju kao početak napada na Kremlj, ali zapravo je prerano o tome govoriti. Slično američki predsjednik prijeti i EU, Kini, Danskoj, Kanadi itd.

Vjeruje se da postoji mogućnost "prešutnog" dogovora s Rusijom, odnosno da se razmatra i mogućnost da SAD smanji pomoć Ukrajini, prebaci to na EU ili nešto slično. Ipak, zaokret u retorici svakako postoji i to je nemoguće negirati. Predsjedniku Trumpu više se ne "žuri" i javno ističe da je predsjednik Putin prepreka miru, a ne predsjednik Zelenski. O oružju još nema riječi.

Pomoć Ukrajini uz uvjete

Ono što je također jasno jest da SAD ima dvije glavne poluge pritiska u slučaju da Kremlj odbije prijedlog SAD-a: više sankcija prema Rusiji i više oružja za Ukrajinu. No ono što nova administracija zahtijeva jest dodatne žrtve EU i Ukrajine. Npr. očekuje se da Ukrajina spusti dobnu granicu za mobilizaciju na 18 godina kako bi se povećala brojnost vojske. Uz to se očekuje veća žrtva EU. Ako se to ne ostvari, teško je vjerovati da će SAD nastaviti pomagati u obilnoj mjeri.

Je li SAD spreman opskrbiti sve te nove regrute opremom i streljivom, ako se to ostvari? U slučaju da Kremlj odbije prijedloge Washingtona, to je sasvim moguće. Nije uopće nemoguće da će se do ljeta moći vidjeti značajno veća ukrajinska vojska, opremljena američkim oružjem i spremna ne samo obuzdati rusku ofenzivu već sposobna generirati nove protuofenzive, no za tako nešto će se morati ostvariti uvjeti.