AMERIČKI predsjednik Donald Trump u kampanji za drugi mandat opetovano se predstavljao kao zaštitnik slobode izražavanja, a u inauguracijskom govoru u siječnju 2025. obećao je prekinuti, kako je rekao, godine "vladine cenzure". No, niz sudskih presuda od tada je pokazao da je njegova administracija radila upravo suprotno, piše Reuters.

Reuters je identificirao 75 presuda saveznih sudaca prema kojima je Trumpova administracija kršila prava zajamčena Prvim amandmanom, uključujući slobodu govora, vjeroispovijesti i tiska. Sudovi su utvrdili da je vlast ograničavala govor protivnika, kažnjavala sveučilišta i odvjetničke urede te koristila prekomjernu silu na prosvjedima.

"Predsjednikovo očito nerazumijevanje činjenice da vlada jednostavno ne smije tražiti odmazdu za govor koji mu se ne sviđa, predstavlja veliku prijetnju slobodi govora Amerikanaca", napisao je sudac William Young. On je presudio da je administracija protuzakonito pritvarala i deportirala strane studente i profesore zbog njihovih propalestinskih stavova.

Bijela kuća odbacuje takve presude i tvrdi da savezni suci svojim odlukama opstruiraju volju američkih birača.

Niz poraza na sudovima

Tih 75 presuda dio je od ukupno 93 slučaja u kojima su niži savezni sudovi tijekom Trumpova drugog mandata razmatrali kršenja Prvog amandmana. Većinu odluka protiv administracije donijeli su suci koje su imenovali demokratski predsjednici, ali u deset slučajeva presudili su i republikanski suci.

Za usporedbu, tijekom Bidenova mandata bilo je 27 takvih slučajeva, a njegova je administracija izgubila njih 13. Reuters je analizirao savezne sudske spise i podatke Westlawa. Tužbe su uglavnom podnosili politički protivnici administracije i mediji, među njima New York Times i Associated Press, koji su na nižim sudovima uspjeli osporiti ograničenja izvještavanja iz Bijele kuće i Pentagona.

Trumpova administracija žalila se u otprilike dvije trećine slučajeva. U 15 žalbi uspjela je privremeno zaustaviti ili poništiti presude nižih sudova, među ostalim u slučajevima propalestinskih aktivista Mahmouda Khalila i Mohsena Mahdawija te u sporu oko prava saveznih radnika na sindikalno pregovaranje.

U drugim slučajevima žalbeni sudovi potvrdili su da su potezi administracije bili diskriminatorni ili protuustavni.

Kritike zbog cenzure

Trump je drugi mandat osvojio kritizirajući navodnu internetsku cenzuru Bidenove administracije. Odmah nakon inauguracije potpisao je uredbu kojom saveznim agencijama zabranjuje protuustavno ograničavanje govora.

Kritičari tvrde da je to obećanje ubrzo pogazio uredbama usmjerenima protiv političkih protivnika i programa povezanih s rodnim pitanjima te raznolikošću i uključivošću. Upravo su te mjere postale predmet brojnih tužbi.

Profesor prava Timothy Zick ocijenio je da nijedan američki predsjednik još od Woodrowa Wilsona nije poduzeo tako široke mjere protiv slobode govora. Sudovi su već zaključili da je Trump nezakonito kažnjavao odvjetničke urede zbog rada za njegove političke protivnike.