POVEĆANE kamate na stambene kredite u svim bankama te dodatno destimuliranje kredita građanima, koje su najavili u HNB trebali bi promijeniti dosadašnje stanje tržišta nekretnina u Hrvatskoj, posebice u Zagrebu.

Ove je godine zabilježeno povećanje kamatnih stopa, a sa time i pad prodaje stanova te manji broj izdanih građevinskih dozvola, ali je velika vrijednost radova kod izdanih građevinskih dozvola, jer se grade veliki stambeni i poslovni kompleksi. Iako već duže vrijeme stručnjaci najavljuju pad cijena nekretnina uzrokovanih već spomenutim, to se do sada nije dogodilo, ali se dogodila smanjena potražnja za stanovima.

"Na svakom normalnom tržištu povećanje kamata na stambene kredite rezultira smanjenom potražnjom što uzrokuje smanjenje cijena. Grubo preračunano, ako kamate porastu za jedan postotni poen, na sadašnju prosječnu plaću u Hrvatskoj, ukupna mogućnost zaduženja je smanjena za 10 posto. S prosječnom plaćom na rok od 30 godina možete dignuti 90 umjesto 100 tisuća eura. Taj pad kupovne moći bi trebale pratiti i cijene", kaže Josip Tica s Ekonomskog fakulteta.

Stručnjaci se slažu da je potrebna jedna pozitivna kriza na tržištu kako bi se ono pročistilo. Trenutna prosječna dobit u stanogradnji iznosi od 10 do 15 posto, ali se i sa manjom može vrlo pristojno zaraditi. Direktor udruge poslodavaca graditeljstva Hrvatske Zdenko Karakaš tvrdi kako cijene zemljišta u Hrvatskoj, a pogotovo u Zagrebu imaju također nerealne cijene te da bi trebala postojati organizirana državna stanogradnja kako bi omogućila mladim ljudima povoljnu kupnju stana, prenosi Poslovni dnevnik.

V.M.