U DRŽAVNOM ODVETNIŠTVU smatraju da tužitelji u primjeni nagodbe, odnosno presude na zahtjev stranaka u istrazi, moraju voditi računa da se preširokim pogađanjem ne ublažuje, kako kažu, ionako blaga kaznena politika.

Takvo je stajalište Kolegij Državnog odvjetništva zauzeo nakon što je 1. siječnja ove godine na snagu stupila odredba izmijenjenog Zakona o kaznenom postupka o mogućnosti nagodbe između stranaka i donošenja presude na njihov zahtjev u istrazi, doznaje se od zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dragana Novosela.

Nagodba o presudi državnog odvjetnika i okrivljenika novost je u hrvatskom kaznenom postupku, a može se sklopiti do završetka istrage.

U slučaju da je nagodba sklopljena u skladu sa zakonom, presudu na temelju dogovora stranaka donosi istražni sudac. Stranke mogu tražiti da se okrivljeniku izrekne kazna prije završetka istrage za kaznena djela za koja je predviđena kazna zatvora do 10 godina i to ´u visini najviše jedne trećine gornje granice propisane kazne´. To znači da bi u slučaju zapriječene kazne od 10 godina u slučaju nagodbe kazna bila tri godine, tri mjeseca i dva dana, odnosno smanjila bi se za dvije trećine. Zakonodavac smatra da će se time izbjeći skupo i dugotrajno suđenje.

Preduvjet da se prihvati nagodba je priznanje krivnje, a glavni motiv okrivljenika da na nju pristane je ublažavanje kazne.

Novosel je Hini rekao da je Državno odvjetništvo upozorilo tužitelje da predlaganje preblagih neprimjerenih kazni ne mogu opravdavati time da okrivljenici u protivnom ne pristaju na sporazum.

U Državnom odvjetništvu smatraju da je problem u postizanju nagodbe u tome što sudovi ionako uglavnom izriču minimalne kazne, odnosno u visini do koje se kazna može ublažiti u slučaju nagodbe.

Naime, bez izvjesnosti da će u redovnom postupku biti dosuđena teža kazna, prostor za pogađanje oko presude za državne je odvjetnike vrlo sužen, mišljenja su u Državnom odvjetništvu.

Državni odvjetnici, po mišljenu Kolegija, ne smiju pristajanjem na nagodbu utjecati na daljnje ublažavanje kaznene politike.

Smatra se da bi, osim ublažavanja kazne, motiv okrivljenika za nagodbu mogao biti i izbjegavanje troškova postupka i obrane, ali i cijeli niz neugodnosti koje sa sobom nosi suđenje.

U Državnom odvjetništvu očekuju da će većina prijedloga za nagodbu poteći od okrivljenika kojem je u interesu blaža kazna, no ističu da nema zapreke da i državni odvjetnik, ako to nalazi svrsishodnim, ponudi nagodbu.

Zajednički pisani zahtjev o izricanju presude na temelju nagodbe državni odvjetnik i okrivljenik mogu donijeti tek nakon odluke istražnog suca o istražnom zahtjevu. Zajednički zahtjev bit će punovažan samo ako ga okrivljenik potpiše u prisutnosti branitelja.

Okrivljenik mora biti upozoren da se na presudu donesenu po nagodbi ne može žaliti, osim ako se na saznaju neke nove činjenice. Državni odvjetnik također ne može pobijati presudu ako je izrečena kazna koja je u nagodbi i dogovorena.

Radi ujednačavanja postupanja državnih odvjetništava u primjeni nove odredbe o nagodbi, zamjenici državnih odvjetnika će prije konačnog dogovora s okrivljenikom morati dobiti suglasnost nadređenog državnog odvjetnika, kazao je Dragan Novosel.