u atriju prirodoslovnog muzeja postavljena kamenopisna karta hrvatske
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U sklopu obilježavanja Dana grada Zagreba večeras je u atriju Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj ulici u Zagrebu predstavljena kamenopisna karta Hrvatske. L
Riječ je o svojevrsnom mozaiku geologije hrvatskoga kamenja, odnosno heraldičkog znaka muzejske baštine naše prirodoslovne baštine, istaknuo je autor projekta Jakov Radovčić.
Napomenuo je da je kamenopisna geološka karta Hrvatske kameni mozaik sastavljen od kockica autohtonih stijena iz svih hrvatskih krajeva.
Tako su predstavljeni uzorci nađeni na mnogim toponimima od hrvatskoga juga na Prevlaci, Piranskom zaljevu, Hrvatskom zagorju, u Baranji, Istri, Gorskom kotaru, Lici, Velebitu, Dalmaciji i na jadranskim otocima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Uz kamenopisnu geološku kartu u atriju Muzeja predstavljen je i geološki stup, koji pokazuje nastanak kamenog krajolika od najranijih vremena do danas.
Taj stup je vertikala koja započinje prikazom najstarijih stijena, a završava primjercima iz najmlađih geoloških razdoblja. U tom stupu, uz kamenopisnu krtu nalaze se i stratigrafski poredani slojevi najtipičnijih stijena, iz kojih se može iščitati puna dinamika geoloških promjena hrvatskog ozemlja, istaknuo je Jakov Radovčić.
U vertikalnom slijedu prepoznaju se stijene naših krških terena iz razdoblja trijasa, jure i krede, a onda prema samom vrhu najmlađe stijene nastale otprilike prije deset milijuna ili tek nekoliko stotina tisuća godina.
Taj stup na neki način vizualizira geološku prošlost naših krajeva i u svojevrsnu slijedu stijenja pojedinih taložina i okamina može se iščitati vrijeme i razdoblje kada su pojedine stijene nekoga kraja nastale, naglasio je autor projekta Radovčić.
Uz grad Zagreb ovaj projekt Hrvatskog prirodoslovnog muzeja financirali su brojni sponzori, a među njima na prvom je mjestu tvrtka Kamen d.o.o. iz Pazina.
(Hina) ta sp
Riječ je o svojevrsnom mozaiku geologije hrvatskoga kamenja, odnosno heraldičkog znaka muzejske baštine naše prirodoslovne baštine, istaknuo je autor projekta Jakov Radovčić.
Napomenuo je da je kamenopisna geološka karta Hrvatske kameni mozaik sastavljen od kockica autohtonih stijena iz svih hrvatskih krajeva.
Tako su predstavljeni uzorci nađeni na mnogim toponimima od hrvatskoga juga na Prevlaci, Piranskom zaljevu, Hrvatskom zagorju, u Baranji, Istri, Gorskom kotaru, Lici, Velebitu, Dalmaciji i na jadranskim otocima.
Taj stup je vertikala koja započinje prikazom najstarijih stijena, a završava primjercima iz najmlađih geoloških razdoblja. U tom stupu, uz kamenopisnu krtu nalaze se i stratigrafski poredani slojevi najtipičnijih stijena, iz kojih se može iščitati puna dinamika geoloških promjena hrvatskog ozemlja, istaknuo je Jakov Radovčić.
U vertikalnom slijedu prepoznaju se stijene naših krških terena iz razdoblja trijasa, jure i krede, a onda prema samom vrhu najmlađe stijene nastale otprilike prije deset milijuna ili tek nekoliko stotina tisuća godina.
Taj stup na neki način vizualizira geološku prošlost naših krajeva i u svojevrsnu slijedu stijenja pojedinih taložina i okamina može se iščitati vrijeme i razdoblje kada su pojedine stijene nekoga kraja nastale, naglasio je autor projekta Radovčić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Uz grad Zagreb ovaj projekt Hrvatskog prirodoslovnog muzeja financirali su brojni sponzori, a među njima na prvom je mjestu tvrtka Kamen d.o.o. iz Pazina.
(Hina) ta sp
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati