GRADNJA rusko-srpskog hrama u Banjoj Luci traje već osam godina, rokovi se neprestano pomiču, a iz proračuna Republike Srpske za projekt su izdvojeni milijunski iznosi. Konačna cijena, kao ni datum završetka radova, i dalje nisu poznati za projekt koji su entitetske vlasti predstavile kao povijesni za rusko-srpske odnose.

Vlada Republike Srpske nije odgovorila na upit koji im je uputila Radio Slobodna Evropa o ukupnom iznosu sredstava uloženih u projekt. Ipak, prema podacima objavljenim na stranicama Vlade, u prve dvije godine radova izdvojeno je oko dva milijuna eura.

Tijekom 2024. odobreno je dodatnih pet milijuna, a posljednjom odlukom iz veljače ove godine još 2,5 milijuna eura. Time se ukupan iznos javnog novca utrošenog na hram približava svoti od deset milijuna eura.

Najnovije izdvajanje događa se u godini u kojoj se Republika Srpska planira zadužiti za gotovo milijardu eura kako bi isplatila ranije dugove i zaostala socijalna davanja. Istovremeno, ne postoje podaci o tome koliko su u gradnju uložili Srpska pravoslavna crkva (SPC) ili privatni donatori.

Eparhija banjalučka nema javno dostupnu adresu elektroničke pošte, a na telefonske pozive novinara RSE-a nitko nije odgovarao. O mogućem financijskom sudjelovanju nisu se oglasili ni iz Veleposlanstva Ruske Federacije u BiH.

Što se zna o projektu?

Nositelj radova je Eparhija banjalučka, a financijsku podršku pruža Vlada RS. Gradnja je započela 2018. godine, a hram je projektiran kao replika manastira Čudov iz moskovskog Kremlja, koji je srušen nakon Oktobarske revolucije.

Najavljeno je da će biti posvećen ruskoj carskoj obitelji Romanov i caru Nikolaju II., kao simbol zahvalnosti Rusiji za podršku srpskom narodu tijekom Prvog svjetskog rata. Objekt se gradi prema projektu Moskovskog arhitektonskog instituta, a radove izvode ruski i domaći majstori.

Hram i prateći kulturni centar, u kojem se planira učenje ruskog jezika i organizacija kulturnih programa, prostiru se na 6500 četvornih metara u blizini zgrade Vlade RS.

Vlasti su projekt od početka opisivale kao "povijesni projekt rusko-srpskih odnosa" i početkom 2019. uvrstile su ga među proračunske prioritete, najavivši završetak radova za 18 mjeseci. Rok je od tada pomican dva puta, uoči izbora 2022. i 2024. godine.

Projekt su, uz Eparhiju banjalučku, inicirali i predstavnici humanitarne organizacije "Imperatorsko pravoslavno-palestinsko društvo", na čijem je čelu Sergej Stepašin, bivši ruski premijer i nekadašnji šef Federalne službe sigurnosti (FSB), nasljednice KGB-a. Predstavnici banjalučke podružnice te organizacije nisu željeli davati izjave, uputivši novinare na Eparhiju.