Foto: Wikimedia/ZoranCvetkovic

U BEOGRADSKOJ crkvi Svetog Marka održan je obred za Srbe stradale u akciji Bljesak 1995. uz poruke da hrvatsko pravosuđe nije procesuiralo i osudilo nijednog nalogodavca zločina tijekom te operacije.

U Hrvatskoj se u utorak obilježava 23. obljetnica akcije kojom su hrvatska vojska i policija oslobodile zapadnu Slavoniju iz ruku pobunjenih lokalnih Srba i bivše JNA.

Koordinacija srpskih udruga obitelji nestalih, ubijenih i poginulih s prostora bivše Jugoslavije uputila je zahtjev da Hrvatska privede pravdi “naredbodavce, organizatore i počinitelje ratnih zločina nad nevinim srpskim civilima u zapadnoj Slavoniji”.


“Umjesto što više od 20 godina hrvatski državni vrh svake godine slavi akciju 'Bljesak', civilizirano, humano i ljudski bi bilo da dužnosnici Hrvatske osude zločine”, navodi koordinacija i traži “javnu ispriku” obiteljima stradalih civila.

"Tragične posljedice akcije Bljesak"

Na obredu su, uz obitelji i prijatelje stradalih i prognanih, bili predstavnici udruga obitelji poginulih i nestalih, predsjednik Saveza Srba iz regije Miodrag Linta i predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruga Srba iz Hrvatske Milojko Budimir.

Predsjednica Udruge “Suza” Dragana Đukić ukazala je na "tragične posljedice" akcije Bljesak, podsjećajući da se i dalje mnogi vode kao nestali, unatoč obećanjima s najviše političke razine.

Đukić je podsjetila na susret dvoje predsjednika država, Kolinde Grabar Kitarović i Aleksandra Vučića u veljači, kad je problem nestalih stavljen na prvo mjesto, ali je sve ostalo samo na obećanjima.

“Mi i dalje čekamo. Zločin se dogodio u zaštićenoj zoni UN-a. Ne možemo vjerovati da svijet i nitko ne stoji iza obitelji i da nitko nije osudio taj zločin… Ne možemo vjerovati da se u 21. stoljeću i poslije 23 godine samo priča kako su nestali ‘humanitarno pitanje’, a da rezultata nema, da majke koje i dalje čekaju posmrtne ostatke ne mogu za svog života pokopati svoju djecu”, poručila je.

Linta je Bljesak nazvao “hrvatskom vojnom agresijom” koja predstavlja “završni čin etničkog čišćenja Srba s prostora zapadne Slavonije”.

Navodeći da je u akciji “protjerano više od 20.000 Srba i ubijeno oko 300 srpskih zarobljenika civila”, ustvrdio je kako pred hrvatskim pravosuđem nitko nije procesuiran niti je osuđen ijedan nalogodavac.

“Više ništa ne očekujem ni od međunarodne zajednice, EU-a, Berlina, Washingtona. Očito je da geopolitički razlozi utječu na to da Hrvatska, kao lojalna članica zapadnog saveza, nema obvezu poštivati temeljne vrijednosti EU-a, a to su ljudska prava i antifašizam”, rekao je novinarima Linta.

Prema podacima Dokumentacijskog centra “Veritas”, u Bljesku su 1. i 2. svibnja 1995. poginule i nestale 283 osobe, među kojima 114 civila i 11 policajaca. Od 133 nestalih 59 je civila, uključujući 27 žena.