BROJ poginulih u eksploziji skladišta goriva u Nagorno Karabahu porastao je na 125, izvijestio je danas Interfax Azerbajdžan pozivajući se na zdravstvene vlasti dok se nastavlja egzodus Armenaca kojih je dosad izbjeglo 28.120 i ušlo u Armeniju. Broj žrtava nerazjašnjene jučerašnje eksplozije naglo je porastao pošto su armenske vlasti Nagorno Karabaha jutros izvijestile o 20 mrtvih.

Eksplozija se dogodila dok traje egzodus Armenaca koje je u munjevitoj 24 sata dugoj vojnoj operaciji porazila azerbajdžanska vojska. Tijela poginulih u eksploziji u blizini Stepanakerta, glavnog grada Nagorno Karabaha, prevezena su u Armeniju, priopćilo je armensko ministarstvo zdravstva.

Ranije danas, Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) priopćio je da stotine ljudi imaju opekline zbog eksplozije. ICRC je istaknuo da pruža medicinsku pomoć onima koji pate od opeklina i da evakuira neke ljude kolima hitne pomoći, navodeći pune bolnice i promet kao izazove.

Pobjeglo 28.120 Armenaca

Do 18 sati u utorak 28.120 od ukupno 120 tisuća Armenaca iz Nagorno Karabaha izbjeglo je u Armeniju, objavila je armenska vlada. Glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa pozvao je danas da se poštuju prava tisuća stanovnika koji bježe iz regije. 

"Glavni tajnik vrlo je zabrinut zbog preseljenja stanovništva u Armeniju koje pratimo nakon nedavnih događaja. U prvom redu bitno je zaštititi prava raseljenog stanovništva i pružiti im potrebnu humanitarnu pomoć", rekao je glasnogovornik Stéphane Dujarric.

Američki državni tajnik Antony Blinken razgovarao je danas s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim o Karabahu, rekao je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller. Alijev je uvjeravao da više neće biti vojnog djelovanja i Washington očekuje da će se toga pridržavati, rekao je Miller.

Sukob dvije bivše sovjetske republike

Na brifingu za novinare Miller je kazao kako je Blinken naglasio nužnost da ne dođe do novih sukoba te da mora postojati bezuvjetna zaštita slobode kretanja za civile i neometan humanitarni pristup Nagorno Karabahu.

Azerbajdžan je prošli tjedan kratkom, učinkovitom ofenzivom primorao Armence Karabaha da pristanu na prekid vatre po uvjetima Bakua. Od tada su regiju napustile tisuće etničkih Armenaca. Baku je obećao zaštititi prava njih gotovo 120 tisuća koliko je živjelo u Nagorno Karabahu, no oni strahuju od etničkog čišćenja. 

Dvije bivše sovjetske republike vojno su se sukobile od 1988. do 1994. (30.000 mrtvih) i u jesen 2020. (6500 mrtvih). Broj poginulih u prošlotjednoj munjevitoj invaziji iznosi 200 mrtvih, objavila je armenska strana.

Azerbajdžanska pobjeda mijenja ravnotežu snaga u regiji Južnog Kavkaza, šarenilu etničkih skupina ispresijecanih naftovodima i plinovodima gdje se Rusija, Sjedinjene Države, Turska i Iran bore za utjecaj. Od raspada Sovjetskog Saveza, Armenija se oslanjala na sigurnosno partnerstvo s Rusijom, a Azerbajdžan se zbližio s Turskom, s kojom dijeli jezične i kulturne veze.

Armenija sada traži bliže veze sa Zapadom i krivi Rusiju, koja je imala mirovne snage u Karabahu, ali je sada zaokupljena ratom u Ukrajini, što nije uspjela zaštititi Karabah. Moskva negira krivnju i optužuje službeni Erevan da čini veliku pogrešku što koketira sa Sjedinjenim Državama.