AZILSKA kujica Chloe, kad se ne kotrlja po travnjaku farme izvan indijske tehnološke prijestolnice Bengalurua, uči kako njušenjem ljudskog daha otkriti rak, uz pomoć umjetne inteligencije. Opremljena je 3D printanom kacigom i pojasom punim senzora te je dio eksperimentalnog projekta čiji je cilj iskoristiti izvanredan njuh pasa u razvoju neinvazivnog testa za rano otkrivanje bolesti.

Sve veći broj istraživanja u svijetu pokazuje da se psi mogu dresirati za otkrivanje raka i drugih ljudskih bolesti, od Parkinsonove bolesti do covida-19. Startup Dognosis iz Bengalurua koristi umjetnu inteligenciju za analizu moždane aktivnosti, disanja i govora tijela pasa te njihove reakcije na miris pretvara u podatke.

"U sat vremena mogu obaviti tisuće njuškanja", rekao je AFP-u suosnivač tvrtke Akash Kulgod (26). "Svako njušenje može evaluirati uzorak." Dognosis se nada komercijalnom lansiranju sljedeće godine, čime bi postao treća takva tvrtka u svijetu, nakon sličnih kompanija iz Njemačke i Izraela.

Cilj je rano otkrivanje raka

Rano otkrivanje bolesti može biti ključno i pridonijeti većoj stopi preživljavanja od raka, ali u Indiji se mnogim pacijentima bolest dijagnosticira tek kada je već u uznapredovaloj fazi. Njuškanje pasa moglo bi postati jednostavan i pristupačan prvi korak u probiru koji bi se s vremenom mogao primjenjivati u većim razmjerima i otkrivati potencijalne slučajeve za daljnja testiranja.

Dok čeka odobrenje, Dognosis, uz potporu tvrtki rizičnog kapitala, među kojima je Accel India, na istraživanjima surađuje s državnim medicinskim ustanovama. Chloe, mješanka labradora, jedna je od 15 pasa koje startup trenira. Na sebi ima prilagođenu kacigu za prikupljanje podataka.

"To je kao pseće odijelo Iron Mana", rekao je Kulgod, koji dolazi iz liječničke obitelji i studirao je kognitivnu znanost na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji.

Psi imaju oko 300 milijuna receptora za miris

Istraživanja upućuju na to da bolesti mogu promijeniti kemikalije koje oslobađa organizam i tako stvoriti prepoznatljive mirise. Psi imaju oko 300 milijuna receptora za miris, dok ih ljudi imaju oko pet milijuna.

Metoda testiranja je jednostavna: pacijent diše u pamučnu masku oko 10 minuta, nakon čega se maska zatvara u vrećicu i odnosi u laboratorij. Pacijenti ne dolaze u dodir s psima. U centru pod nazivom Sniffspace psi testiraju ljudske uzorke na platformama opremljenima automatskim hranilicama koje ih nagrađuju psećim poslasticama.

Suosnivač Kulgoda, 28-godišnji Itamar Bitan, koji je proveo četiri godine u izraelskoj kinološkoj jedinici specijalnih snaga, rekao je da su psi obučeni da otkriju specifičan neuobičajen miris i za to dobiju nagradu. "Kad otkriju neuobičajen miris neki psi trče izravno do hranilice očekujući nagradu, neki od njih se na mjestu ukoče, a neki od uzbuđenja grebu po uzorku", rekao je Bitan.

Tvrtka tvrdi da je točnost veća od 90 posto

Rezultati nedavne studije Dognosisa, koja je obuhvatila više od 1500 sudionika i šest bolnica u državi Karnataka, objavljeni su u stručnom časopisu Journal of Clinical Oncology. Tvrtka je izvijestila da je postigla stopu točnosti veću od 90 posto za sedam glavnih vrsta raka i sada planira testiranja u stvarnim programima.

Specijalisti za rak u Bengaluruu koji nisu povezani s projektom izrazili su oprezan optimizam. "Studija obećava, kao rani signal, no moraju provesti studiju na puno većoj grupi prije nego što donesemo bilo kakve zaključke", rekao je Santhosh Kumar Devadas, voditelj onkologije u bolnici Ramaiah Memorial.

U Indiji je rak velik javnozdravstveni problem. Kod svakog devetog od 1.4 milijarde stanovnika vjerojatno će se razviti bolest. Dognosis kaže da mu je cilj poboljšati "proaktivnu i preventivnu medicinu" uz istodobno poboljšanje "komunikacije između ljudi i pasa".

Većina pasa koje koriste u istraživanjima su biglovi, a u nešto manjem broju mješanci belgijskog ovčara malinoisa. Odabiru se samo najbolji, rekao je Kulgod, našalivši se da svi imaju odličnu "ravnotežu između poslovnog i privatnog života", s radnim vremenom ograničenim na oko 30 do 45 minuta dnevno.