KADA bismo na neki način izvukli svo željezo iz ljudskog tijela, možda bismo imali dovoljno za izradu jednog čavla. Što se tiče bakra, možda bismo ga imali dovoljno za jednu malu naušnicu.

Mada ih u organizmu imamo u oskudnim količinama, ova dva metala neophodna su za naše preživljavanje te imaju ključne uloge u tjelesnom rastu i metabolizmu. No, neobično je kada se pojave kao naslage unutar naših moždanih stanica - što je slučaj kod onih koji boluju od Alzheimerove bolesti.

Uloga naslaga u razvoju bolesti

Grupa znanstvenika iz SAD-a i Velike Britanije uočila je putem rendgenske mikroskopije (STXM) signal bakra i željeza u uzorcima moždanog plaka uzetog iz frontalnog i sljepoočnog režnja bolesnika s Alzheimerom.

Naime, stvaranje plaka tipična je značajka ovog određenog oblika demencije, a plakovi, odnosno naslage, sastoje se od proteina beta-amiloida. No terapije koje imaju za funkciju uklanjanje nakupina beta-amiloida nisu puno doprinijele liječenju Alzheimerove bolesti te se znanstvenici pitaju kakvu ulogu, ako ona uopće postoji, imaju ovi proteini u razvoju bolesti.  

Jedan aspekt ovih naslaga, koji nije u potpunosti istražen, toksični je učinak biomineralizacije ili nakupljanja minerala u moždanim stanicama, piše Science Alert.

Negativna strana željeza

Željezo se u našem tijelu nalazi unutar hemoglobina, krvnog pigmenta, te je zaduženo za prijenos kisika. A mozak je jedno od područja kojemu očajnički treba kisik. No željezo može imati i svoju negativnu stranu - slobodni ili labilni oblik koji stvara reaktivne vrste kisika koje uništavaju stanice. 

Slično kao željezo, bakar se u našem tijelu obično nalazi unutar bjelančevina, ali u labilnom obliku može napraviti nered u našem mozgu.

Da bi istražili na koji način ova dva metala utječu na demenciju, stručnjaci sa Sveučilišta Keele u Velikoj Britaniji tražili su signale željeza i bakra unutar jezgri amiloidnih plakova uzetih s dva pacijenta s Alzheimerom.

Daljnja istraživanja

Znanstvenici su pomoću X-zraka analizirali naslage i proučavali koje sve minerale sadrže. Ne samo da su u uzorku uočili nakupine željeza i bakra već su ti metali bili u elementarnim oblicima, tvoreći sitne naslage zakopane duboko u amiloidnom plaku.

Nakupine magnetiziranog željeza, odnosno magnetita (spoja željeza i kisika), već su ranije pronađene u bakterijama i nekoliko drugih vrsta životinja. Također su pronađene tijekom obdukcija ljudskog moždanog tkiva.

Ali ovo je prvi put da je netko otkrio sitne komadiće bakra i željeza u elementarnom obliku unutar ljudskih neurona. Što to točno znači, ovisit će o onome što budu otkrile buduće studije. Čak i ako ovo otkriće ne utre put prema lijeku za Alzheimerovu bolest, možda će ubrzati ili olakšati dijagnozu ovog oboljenja.

Istraživanje naziva Biogenic metallic elements in the human brain? objavljeno je u časopisu Science Advances.