ŠVEDSKA je predstavila zakon kojim pooštrava pravila za trajna useljenja u zemlju, a trajnima proglašava privremene mjere, uvedene tijekom migracijske krize 2015. radi ograničenja prihvata izbjeglica.

Plan zakona socijaldemokratske vlade udružene sa Zelenima, treba zamijeniti privremeni zakon na snazi od 2016. i produžen 2019. zbog nepostizanja konsenzusa o trajnom zakonu. 

Prema planu, izbjeglice bi dobile trogodišnju dozvolu boravaka koja može postati stalna dozvola boravka ako ispune određene zahtjeve poput znanja švedskoj jezika i dostatnih prihoda.

U odnosu na svoje stanovništvo, Švedska je zemlja Europske unije koja je prihvatila najviše izbjeglica 2015. s više od 160.000 dolazaka, među kojima su brojni Sirijci. 

U deset godina, zemlja s 10,3 milijuna stanovnika je pružila azil i omogućila spajanja obitelji za 400.000 ljudi, prema podacima imigracijskih centara. 

Dok raste protuimigracijska stranka Švedski demokrati, glavne švedske stranke, među kojima socijaldemokrati na vlasti, napravile su u posljednjih pet godina zaokret prema strožoj politici što je rezultirao smanjenjem broja dozvola boravka.

"Uz taj plan, Švedska više nije mamac za tražitelje azila kao što je bila 2014. i 2015.", izjavio je socijaldemokratski ministar za pitanja migracija, Morgan Johansson.

"Ta temeljna pravila su sukladna onima u većini drugih zemlja Europske unije"

On je u četvrtak branio plan koji "dugoročno jamči održivi regulatorni okvir i osigurava da načelo ograničenih dozvola boravka ne izazove nerazmjerne učinke". 

"Ta temeljna pravila su sukladna onima u većini drugih zemlja Europske unije", rekao je na konferenciji za novinare. 

U novom zakonu će postojati i obveza osiguranja potreba članova obitelji tijekom podnošenja zahtjeva za spajanje obitelji, koja je uvedena privremenim zakonom. 

Godinu i pol prije parlamentarnih izbora u rujnu 2022., čelnik protuimigracijske stranke Švedski demokrati (SD) Jimmie Åkesson kritizirao je odredbu u korist maloljetnika bez pratnje, kojima će biti dopušteno da se nastave školovati i bit će pokriveni "humanitarnom zaštitom". 

Sadašnji privremeni zakon, produžen 2019., istječe ovog ljeta. Novi zakon treba stupiti na snagu u srpnju nakon izglasavanja u parlamentu.