AMERIČKI predsjednik Donald Trump vršio je pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da preda Donbas tijekom prošlotjednih razgovora u Washingtonu o mogućim načinima okončanja ruske invazije, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik za AFP.

“Da, to je točno”

“Da, to je točno”, rekao je izvor, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, odgovarajući na pitanje je li Trump pozvao Zelenskog da povuče ukrajinske snage s teritorija koje i dalje kontroliraju na istoku Ukrajine.

Prema istom izvoru, razgovori s Trumpom bili su “napeti i teški”, a diplomatski napori za postizanje mira, kako je opisao, “razvlače se” i “vrte u krug”.

Izjava potvrđuje ranije informacije koje su objavili međunarodni mediji, uključujući Politico i Financial Times, da je Trump tijekom sastanka u Bijeloj kući pokušao uvjeriti Zelenskog da pristane na teritorijalne ustupke Rusiji.

Što je Donbas i zašto ga Putin želi?

Kako je nedavno objavio Financial Times, Trump je tijekom posljednjeg sastanka pozvao predsjednika Volodimira Zelenskog da Putinu prepusti cijeli Donbas, područje koje obuhvaća Donjecku i Lugansku oblast, uključujući i dijelove koji su još uvijek pod ukrajinskom kontrolom.

Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff, Trumpov glavni posrednik s Kremljom, navodno je poručio ukrajinskoj delegaciji da bi Donbas trebalo predati jer je "uglavnom ruskojezičan", ponavljajući time jednu od najstarijih propagandnih teza Kremlja. Što je, dakle, Donbas i zašto je Rusija toliko opsjednuta njime?

Gdje se nalazi Donbas?

Donbas je povijesna regija na istoku Ukrajine, a naziv je skraćenica za "Donjecki ugljeni bazen", nazvan po rijeci Siverski Donjec. Izraz se koristi od 19. stoljeća i obuhvaćao je ne samo današnju Donjecku i Lugansku oblast, već i dijelove Dnjepropetrovske oblasti te dijelove južne Rusije.

Regija je najpoznatija kao industrijsko i rudarsko srce Ukrajine, no njezini dijelovi su i poljoprivredni. Donjeck i Lugansk, dvije oblasti koje čine jezgru Donbasa, dugo su bile gospodarske sile temeljene na ugljenu, čeliku i strojarstvu.

Ruski rat protiv Ukrajine počeo je 2014. u Donbasu

Rat Rusije protiv Ukrajine nije počeo 2022., već 2014. godine aneksijom Krima i invazijom na Donbas. Zbog toga Ukrajinci 2022. godinu često nazivaju početkom sveobuhvatne faze rata koji je već trajao. Moskva je od početka pokušavala prikriti svoju agresiju.

Dok se hvalila aneksijom Krima, negirala je umiješanost u rat u Donbasu, promovirajući lažni narativ o lokalnim "separatistima". U stvarnosti, nije postojao autentičan separatistički pokret; marionetske republike bile su kreacija Kremlja, naoružane, financirane i vođene iz Moskve s ciljem destabilizacije Ukrajine.

Ukrajinska gospodarska lokomotiva

Tijekom većeg dijela moderne povijesti, Donbas je bio gospodarski motor Ukrajine. Prije ruske invazije, u Donjeckoj i Luganskoj oblasti nalazile su se stotine metalurških, ugljenih i kemijskih postrojenja koja su izvozila diljem svijeta.

Prema londonskom Centru za ekonomska i poslovna istraživanja, regija je prije 2014. činila oko 15,7% ukrajinskog BDP-a. Ruski rat sve je promijenio. Mnoga poduzeća prestala su s radom, milijuni stanovnika su pobjegli, a trgovina je prekinuta.

Isti istraživački centar procijenio je da je Ukrajina između 2014. i 2021. izgubila 102 milijarde dolara zbog rata u Donbasu.

Ipak, mnoga su poduzeća nastavila raditi, no ranije ove godine ključni rudnik ugljena bio je prisiljen zatvoriti se zbog ruskog napredovanja, što je zadalo težak udarac ukrajinskom gospodarstvu.

Donbas čine ljudi, a ne samo teritorij

Ljudska cijena rata je golema. Prema podacima UN-a, između 2014. i veljače 2021. u Donbasu je ubijeno najmanje 3.400 civila i 4.400 ukrajinskih vojnika, a gotovo 20.000 je ranjeno.

Najmanje dva milijuna ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Od 2022. Rusija je uništila brojne gradove i sela. Procjenjuje se da je samo u Mariupolju, gradu koji je nekad imao 500.000 stanovnika, ubijeno do 75.000 civila.

"Kada govorite o Donjeckoj oblasti kao o vrućem kolaču koji se može prebacivati, želim da se sjete da svatko ovdje ima svoju obitelj, ima svoje voljene, ima nadu i želju za mirnim životom i budućnošću za svoju djecu, baš kao i bilo tko bilo gdje u svijetu", rekao je za Kyiv Independent Oleksii Ladyka, lokalni novinar koji sada služi u ukrajinskoj vojsci.

Regija u kojoj se govori ruski

Jedan od najstarijih mitova Moskve jest da Donbas "prirodno" pripada Rusiji jer mnogi njegovi stanovnici govore ruski.

U stvarnosti, jezik nikada nije bio jednak nacionalnosti ili političkoj pripadnosti. Prije 2014., velika većina stanovnika Donjecka i Luganska identificirala se kao ukrajinski državljani, a ankete su dosljedno pokazivale da žele ostati dio Ukrajine.

Govoriti ruski ne znači podržavati Moskvu. Istraživanje kijevskog Razumkov Centra iz svibnja 2025. pokazalo je da je 82% ruskojezičnog stanovništva Ukrajine izrazilo negativan stav prema Rusiji.

Donbas kao vojna utvrda

Pravi razlog Putinova interesa za Donbas vjerojatno je vojne prirode. Do sredine kolovoza 2025. Rusija je okupirala 19% ukrajinskog teritorija.

Luganska oblast gotovo je u potpunosti pod ruskom kontrolom, dok ukrajinske snage i dalje drže dijelove Donjecke oblasti. Za Putina je puna kontrola nad Donjeckom oblasti ključan cilj.

Kako navodi The Economist, pravi razlog leži u ukrajinskom "pojasu tvrđava" - 50 kilometara dugom nizu snažno utvrđenih gradova od Slavjanska i Kramatorska do Družkivke i Kostjantinivke. Ta mreža utvrda, rovova i minskih polja neprestano se jača od 2014. godine, pretvarajući ključne gradove u logistička i industrijska uporišta.

EU podržala ideju o zamrzavanju sukoba

Prema Financial Timesu, Trump je tijekom sastanka sa Zelenskim ponavljao Putinove teze, unatoč tome što je kasnije tvrdio da nije tražio od Zelenskog da ustupi Donbas. Za Kijev, ideja o predaji dijelova Donbasa koji su još pod njihovom kontrolom ostaje nezamisliva.

To bi značilo prepustiti upravo onaj teritorij koji Moskva nije uspjela zauzeti od početka svoje invazije 2014. godine.

Čelnici europskih zemalja, uključujući Britaniju, Francusku, Njemačku, Ukrajinu i Europsku uniju, danas su izdali zajedničku izjavu u kojoj izražavaju potporu Ukrajini i naporima američkog predsjednika Donalda Trumpa da okonča borbe tamo, javlja Reuters.

"Čvrsto podržavamo stav predsjednika Trumpa da borbe trebaju odmah prestati i da bi trenutna linija kontakta trebala biti polazišna točka za pregovore", stoji u izjavi britanske vlade.

"Moramo pojačati pritisak na rusko gospodarstvo i obrambenu industriju, sve dok Putin ne bude spreman za mir. Razvijamo mjere za korištenje pune vrijednosti zamrznute ruske suverene imovine kako bi Ukrajina imala potrebne resurse", dodaju.