ČAK 18 FARMI pilića, klaonica i raznih pogona za preradu piletine planira se izgraditi na području Sisačko-moslavačke županije. Riječ je o projektima koji su posljednjih mjeseci izazvali snažne reakcije dijela lokalne javnosti i udruga.

Iza projekata stoji kapital iz Ukrajine. Nekoliko projekata već je prošlo potrebne procedure Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, a za više njih u tijeku je postupak procjene utjecaja na okoliš.

Klaonice, farme pilića...

Među najvažnijim planiranim zahvatima su prije svega klaonica u Sisku, ali i postrojenje za preradu peradi u Velikoj Ludini, farma pilića u Sunji, farma pilića u Velikoj Ludini, tvornica stočne hrane u Lekeniku...

Glavni investitor većine ovih projekata je Premium Chicken Company, tvrtka registrirana u Hrvatskoj, koja je već kupila zemljišta u ovoj županiji. Vlasnički je ova tvrtka povezana s tvrtkom Renaissance Capital, čiji je vlasnik Ukrajinac Andrii Matiukha. Njihova investicija vrijedna je više od 600 milijuna eura.

Andrii Matiukha ukrajinski je poduzetnik koji je osnovao grupaciju Favbet, jednu od većih kompanija u industriji igara na sreću zbog čega ga mediji zovu i "kraljem kladionica". Predsjednik je i dobrotvorne zaklade Favbet Foundation, čiji se projekti odnose na sport, obrazovanje, zdravstvo i humanitarnu pomoć nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine.

"Kapacitet klanja je 82 milijuna pilića godišnje"

Jasna Šumanovac iz Zelene akcije rekla je za Index da, prema zbroju kapaciteta iz dostupnih studija i rješenja, samo za planiranu klaonicu u Sisku u projektnoj dokumentaciji spominje kapacitet klanja od oko 82 milijuna pilića godišnje. Navodi da bi tri klaonice mogle imati kapacitet klanja do 270 milijuna pilića godišnje. To je višestruko veći kapacitet od trenutačnog uzgoja peradi u Hrvatskoj.

Zbog toga je Zelena akcija, zajedno s Prijateljima životinja i lokalnim građanskim inicijativama i drugim organizacijama civilnog društva, pokrenula niz pravnih i institucionalnih koraka. Među ostalim, podneseni su zahtjevi za preispitivanje rješenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kao i primjedbe i prigovori u postupcima procjene utjecaja na okoliš za pojedine projekte.

Uz to, udruge su zatražile da se za sve planirane zahvate provede kumulativna procjena utjecaja na okoliš, a ne da se svaki projekt razmatra zasebno.

"Govori se o desecima milijuna pilića godišnje, enormnim količinama vode, enormnim količinama stajskog gnoja i životinjskog otpada, a za to ne postoji konkretno rješenje. U dokumentaciji se navodi da će se ti problemi riješiti, ali nigdje ne piše gdje i na koji način.

Upravo zato tražimo da Ministarstvo zaštite okoliša, u okviru postupaka procjene utjecaja na okoliš, sagleda sve te zahvate zajedno i procijeni njihove ukupne učinke", poručila je i dodala kako smatra da dio lokalne politike pokazuje sklonost prema investitorima.

"Mega klaonice i farme pilića Sisačko-moslavačkoj županiji ne donose razvoj već ekološku katastrofu", poručili su nedavno na konferenciji za novinare iz udruga.

Protivljenje projektima iskazano je kroz peticije i prosvjede, kao i tijekom javnih rasprava o pojedinim zahvatima, na kojima su brojni građani iznosili primjedbe i protivljenje planiranim projektima.

"Kilometri devastiranog okoliša"

"Čekaju nas zagađena priroda, kontaminirana voda, zrak koji se ne može disati i degradirano tlo. Milijuni divljih životinja stradat će ili biti protjerani iz svojih staništa. Kilometri devastiranog okoliša", poručili su iz Prijatelja životinja.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nam je poručilo kako svaka Studija o utjecaju na okoliš za svaki pojedini zahvat sadrži procjenu kumulativnog utjecaja planiranog zahvata u odnosu na druge postojeće ili odobrene zahvate u prostoru, uključujući potencijalne sinergijske učinke.

Utjecaj na okoliš

Na dodatne okolišne i sigurnosne rizike upozorila je saborska zastupnica Marijana Petir, ističući da se dio planiranih zahvata nalazi na području aktivnog plinskog polja, što otvara i sigurnosna pitanja.

U raspravama se često spominje i Park prirode Lonjsko polje. Iz Ministarstva zaštite okoliša poručuju da su u postupcima procjene utjecaja na okoliš obvezno analizirani utjecaji na biološku raznolikost i zaštićena područja te da su za projekte već izdana rješenja o prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Što je s bioplinskim postrojenjem?

Prošle godine dio javnih rasprava oko projekta odnosio se i na planiranu izgradnju bioplinskog postrojenja uz klaonicu u Sisku. Investitor je poručio da bioplinsko postrojenje neće graditi, navodeći da je do te informacije došlo zbog pogrešne i neprecizne izjave jednog od zaposlenika, koji nije bio upoznat s odlukom uprave.

No, kako su upozorili iz Zelene akcije, na stranicama Ministarstva još uvijek stoji kako se predmet zahvata u postupku procjene utjecaja na okoliš službeno vodi pod nazivom "Kompleks za preradu peradi s bioplinskim postrojenjem".

Sisačka klaonica u koliziji s prostornim planom

Nakon što smo doznali da bi planirani projekt klaonice i pratećih industrijskih postrojenja u Južnoj industrijskoj zoni Siska mogao biti u koliziji s prostornim planom, obratili smo se Gradu Sisku.

"Planirani zahvat klaonice i bioplinskog postrojenja, na zemljištu koje je bivša gradska vlast prodala zainteresiranom investitoru, nije usklađen s važećom prostorno planskom dokumentacijom", odgovorili su nam iz Grada Siska.

Grad Sisak nije odgovorio na pitanje kakav je trenutačni stav gradske uprave prema tom projektu i smatra li ga nepoželjnim u toj zoni.

Projekt drugog Ukrajinca na čekanju

Drugi ukrajinski investitor, MHP, ranije je također najavljivao investiciju u Hrvatskoj vrijednu oko 300 do 350 milijuna eura, no iz kompanije je potom potvrđeno da je projekt stavljen na čekanje.

Riječ je o tvrtki ukrajinskog poduzetnika Yuriya Kosiuka, kojeg je svojedobno primio premijer Andrej Plenković. Kosiuka zovu kraljem piletine jer se radi o jednom od vodećih uzgajivača pilića u Europi. MHP je ujedno vlasnik slovenske Perutnine Ptuj, a time i hrvatske tvrtke PP Pipo Čakovec.

Prema više medijskih izvještaja, MHP u Hrvatskoj planira investirati i u pogon za proizvodnju mokre hrane za kućne ljubimce, koji bi trebao biti smješten u blizini Zagreba.

Što se tiče projekata kod Siska, kako je poručio državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, zbog odluka jedinica lokalne samouprave njihova je realizacija trenutačno zamrznuta.

No, ne postoji službena potvrda da se ukrajinska grupa MHP povukla iz planiranih projekata u Hrvatskoj. Prema podacima objavljenima na stranicama Ministarstva okoliša, studija utjecaja na okoliš projekta se pod Perutninom Ptuj -  Pipo d.o.o. Čakovec i dalje vodi u službenim evidencijama.

"Ministarstvu nije službeno zaprimljen zahtjev za povlačenje projekata, izmjenu nositelja zahvata ili investitora u ijednom od postupaka PUO koji su trenutačno u tijeku", napominju iz Ministarstva. Načelnik Velike Ludine Dražen Pavlović nam govori kako je investitor odustao jer im nisu prodali zemljište i da od projekta neće biti ništa te napominje da se ova studija provodi po inerciji.

Na upite Indexa o statusu projekata, njihovom obujmu i daljnjim planovima nisu odgovorili ni Premium Chicken Company ni grupa MHP. 

Utjecaj na domaće proizvođače

U pismu predsjednika Odbora za peradarstvo HPK Dražena Čurila navodi se da su proizvođači peradi u Hrvatskoj zabrinuti zbog mogućeg utjecaja dviju predloženih megafarmi financiranih stranim kapitalom. Samo u Hrvatskoj, kako je napisao, ti projekti ugrožavaju opstanak i egzistenciju 250 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Index je Ministarstvu poljoprivrede uputio i pitanje kako ocjenjuju usklađenost ovakvog modela industrijske proizvodnje peradi s ciljevima nacionalne poljoprivredne politike.

Iz Ministarstva poljoprivrede poručili su da ne mogu procjenjivati utjecaj projekta na poljoprivredu niti njegovu usklađenost s nacionalnom poljoprivrednom politikom jer projekt trenutačno nema nijedno važeće odobrenje.

Dosta nedoumica

Oko planiranih ulaganja i dalje postoji niz otvorenih pitanja, od stvarnog opsega i dinamike projekata, preko njihove usklađenosti s prostorno-planskom dokumentacijom i lokalnim odlukama. 

U svakom slučaju, građani će o planiranim projektima moći izraziti svoje stavove i na najavljenom prosvjedu koji će se održati 21. veljače, u 10 sati, u Zagrebu, u organizaciji ekoloških udruga i lokalnih građanskih inicijativa.