Ukrajinske "sankcije dronovima" djeluju. Nestašica goriva u Rusiji sve ozbiljnije
RUSIJA se suočava s nestašicama pojedinih vrsta goriva jer ukrajinski napadi dronovima smanjuju kapacitete rafinerija, a visoki troškovi zaduživanja istovremeno sprječavaju privatne benzinske postaje da stvore zalihe, navode trgovci i maloprodajni lanci, piše Reuters.
Ukrajinci fokusirali napade, žele prisiliti Putina na pregovore
Posljednjih tjedana Ukrajina je pojačala napade dronovima na rusku energetsku infrastrukturu, pri čemu su glavne mete rafinerije i izvozni terminali. Cilj je smanjiti izvozne prihode Moskve, potaknuti domaće nezadovoljstvo i prisiliti Kremlj na mirovne pregovore.
Napadi su u nekim danima smanjili rusku preradu nafte za gotovo petinu i umanjili izvoz iz ključnih luka te su doveli Moskvu blizu odluke o smanjenju proizvodnje nafte.
Iako Rusija ima velik višak dizela, proizvodnja benzina uglavnom odgovara domaćoj potražnji, što znači da bi pad prerade mogao dovesti do nestašica. Na benzinskim postajama nema velikih redova, ali određene vrste benzina, poput popularnih Ai 92 i Ai 95, često nedostaju.
"Sankcije koje najbrže djeluju"
Ruska vlada uvelike ovisi o prihodima od nafte i plina, koji čine otprilike trećinu saveznog proračuna i ključni su za financiranje rata. Stoga su napadi na naftnu infrastrukturu logičan korak za Kijev, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao ih je "sankcijama koje djeluju najbrže".
Problemi u brojnim regijama počeli još prošlog mjeseca
Ruski Daleki istok i Krim prvi su osjetili nestašicu benzina još u kolovozu. Prema izvorima, slični problemi pojavili su se i u regiji rijeke Volge te u južnoj i središnjoj Rusiji. Gleb Nikitin, guverner regije Nižnji Novgorod, izjavio je jučer da su "privremeni" poremećaji na crpkama povezani s opskrbnim lancima u široj regiji. "Sve bi se trebalo vratiti u normalu u nadolazećim danima", poručio je.
Izvori navode da su problemi posebno izraženi na privatnim benzinskim postajama, koje čine oko 40% tržišta. One nisu dio velikih naftnih kompanija, ne dobivaju dovoljno goriva zbog smanjene prerade i teško gomilaju zalihe zbog visokih kamatnih stopa od 17%. Za razliku od njih, postaje u vlasništvu velikih naftnih kompanija i dalje uglavnom rade normalno.
"Pumpa je zatvorena jer nije bilo benzina"
"Voditelj je odlučio privremeno zatvoriti benzinsku postaju jer nije bilo benzina", rekla je zaposlenica jedne postaje u zapadnoj Belgorodskoj regiji. "Postaja u susjednom selu također se zatvorila, a druge su jednostavno ostale bez benzina", dodala je.
Rusko gospodarstvo je do sada izdržalo niz zapadnih sankcija, ali trenutno usporava. Bankroti i zatvaranja su u porastu u industrijama poput sektora ugljena, a izvoz pada.
"To je najefikasnija strategija"
Kako je nedavno za Euronews rekao ruski ekonomist Vladislav Inozemcev, ukrajinska strategija udara na naftne rafinerije i druga energetska postrojenja je "najefikasnija stvar koju Ukrajina može učiniti" kako bi naštetila ruskom ratnom stroju.
Inozemcev objašnjava da napadi na rafinerije imaju daleko veći utjecaj od, primjerice, napada na tvornice dronova. "Recimo da dron napadne takvu tvornicu, trebalo bi tri dana da se sve obnovi. Ali ako pogodite rafineriju nafte - posljedice su mnogo ozbiljnije, gorjela bi tjednima", rekao je.
Dodao je kako je opremu u rafinerijama, koja je većinom europska i američka, gotovo nemoguće zamijeniti zbog zapadnih sankcija. "Teško ju je zamijeniti kineskom opremom", istaknuo je.
"Pogodili su u sridu"
Napadi su uzrokovali značajan pad proizvodnje, osobito benzina, što je dovelo do nestašica diljem zemlje. "Pad proizvodnje benzina od 10% očito je deficit za gospodarstvo u cjelini", kazao je Inozemcev.
"Ukrajinci su ovdje pogodili u sridu", naglasio je Inozemcev, dodajući da su nestašica goriva, zatvaranje zračnih luka i ispadi interneta tri stvari koje pogađaju sve Ruse.