ISTAKNUTI hrvatski znanstvenik i liječnik Krešimir Krnjević, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), umro je u 94. godini u Montrealu, na čijem je Sveučilištu McGill ostvario dugogodišnju znanstvenu karijeru.

To mu je sveučilište ovih dana na svojim web stranicama posvetilo 'in memoriam', u kojemu se podsjeća kako je dolaskom u Montreal počela njegova pola stoljeća duga plodna karijera u Kanadi.

Ondje je angažiran od 1964., u početku kao gostujući profesor, potom redoviti, a 1978. postaje pročelnik Odjela na fiziologiju i od 2001. profesor emeritus. Njegovom zaslugom na tom je sveučilištu radilo i mnogo mladih hrvatskih znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković. 

Bavio se neurofiziologijom i proučavao ulogu kemijske regulacije procesa u mozgu, a posebice su važna njegova otkrića djelovanja i uloge nekih neurotransmitera (gama-aminomaslačne kiseline, glutamata, acetilkolina).

"Teško je pobrojati sva područja istraživanja mozga na kojima je radio"

Kako se dodaje, teško je pobrojati sva područja istraživanja mozga na kojima je radio tijekom pedeset godina, no jedan od ciljeva zbog kojih se posvetio proučavanju mozga i neurofiziologiji bio je da pronađe način da se premosti praznina između fiziologije mozga i psihologije. 

Krnjević se rodio u Zagrebu 1927., a kao sin političara Jurja Krnjevića djetinjstvo je proveo u emigraciji. Osnovnu školu završio je u Ženevi, a u domovinu se vratio s ocem nakon uspostave Banovine Hrvatske 1939. godine, podsjeća se u objavi HAZU-a o smrti svog dopisnog člana u Razredu za prirodne znanosti.

Ponovno emigriraju u travnju 1941. kada mu otac odlazi u London kao član izbjegličke vlade Kraljevine Jugoslavije. Gimnaziju je završio 1944. u Capetownu, a 1949. diplomirao je medicinu na Sveučilištu u Edinburghu na kojem je 1953. doktorirao iz neurofiziologije. 

Postdoktorsko je iskustvo stekao radeći na University of Washington, Seattle, te na Australian National University, Canberra, Australija, a potom ostvaruje karijeru u Montrealu.

Jedan od najcitiranijih svjetskih znanstvenika

Krnjević je objavio više od 450 znanstvenih tekstova, oko 70 poglavlja u knjigama, sudjelovao na 200 međunarodnih znanstvenih skupova te održao preko 100 predavanja. 

"Bio je jedan je od najcitiranijih svjetskih znanstvenika (od 1965. do 1978.) a za postignuća u znanosti nagrađen je s 14 međunarodnih znanstvenih priznanja", ističu iz HAZU-a.

Bio je stalni recenzent u više uglednih svjetskih znanstvenih časopisa kao npr. Nature i Science, član uredništva ili jedan od urednika te glavni urednik časopisa Canadian Journal of Physiology and Pharmacology. 

Od 1983. bio je počasni član Hrvatskog farmakološkog društva, a od 1991. počasni predsjednik i član Savjeta Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Od 1990. bio je i počasni predsjednik udruge Alma Matris Croatica Alumni u Quebecu.

Bio je savjetnikom nekoliko klinika i znanstvenih instituta u Kanadi i Americi te Instituta za istraživanje mozga u Zagrebu.