U HRVATSKOJ trenutno ima oko 45.000 neriješenih predmeta iz područja radnih odnosa, od kojih se gotovo 70 posto odnosi na razna materijalna potraživanja, izvijestio je danas Vladin Ured za socijalno partnerstvo.

Zbog preopterećenosti sudova ti se predmeti vrlo sporo rješavaju, pa se ukazala potreba za pronalaženjem načina kako da se brzo i djelotvorno rješavaju postojeći i budući radni sporovi.

Mirenje u kolektivnim, a arbitraža u individualnim radnim sporovima, moguće su alternativne metode u kojima suprotstavljene strane, uz pomoć neutralne treće osobe, pokušavaju dogovorno riješiti radni spor.

Postupci mirenja i arbitraže doprinose racionalnosti i štednji, kao i općem razvoju partnerskih odnosa poslodavaca i sindikata, ističe u priopćenju Ured za socijalno partnerstvo.

Stoga su mirenje i arbitraža vrlo široko prihvaćene u razvijenim tržišnim sustavima.

U proteklih godinu dana Ured za socijalno partnerstvo inicirao je putem Gospodarsko-socijalnog vijeća pripremu i uspostavu modela mirenja i prisilne arbitraže u rješavanju kolektivnih radnih sporova u Hrvatskoj.

Istodobno, Ured je predložio socijalnim partnerima da se u kolektivnim ugovorima opredijele i za arbitražno rješavanje individualnih radnih sporova.

Dosad su obavljene sveobuhvatne organizacijske i tehničke pripreme za provedbu postupaka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, a u tijeku je priprema novog Pravilnika o načinu izbora članova Mirovnog vijeća i postupku pred Mirovnim vijećem za slučaj kolektivnog radnog spora, u čijoj pripremi aktivno sudjeluju predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata.

Istovremeno, uz pomoć Američke agencije za međunarodni razvoj i konzultantske tvrtke MSI provodi se višemjesečna stručna edukacija budućih miritelja koje su predložili socijalni partneri.

Dosadašnja skromna hrvatska praksa u posredovanju prilikom rješavanja kolektivnih radnih sporova pokazuje da treba pružiti povjerenje alternativnim oblicima rješavanja svih vrsta sporova.

U vrijeme provedbe brojnih reformi, nužnosti završetka tranzicijskog procesa i stvaranja preduvjeta za pristupanje EU, razvoj socijalnog partnerstva i sporazumno rješavanje individualnih i kolektivnih radnih sporova imaju neprocjenjivi značaj za sindikate, poslodavce i Vladu, ističe se u priopćenju.